Ekstruzivne stijene
Ekstruzivne stijene označavaju način nastanka vulkanskih magmatskih stijena pri kojem vruća magma iz unutrašnjosti Zemlje izlazi na površinu kao lava ili eksplozivno izbija u atmosferu, nakon čega se taloži kao piroklastični materijal ili tuf.[1] Suprotno tome, intruzivne stijene nastaju od magme koja se hladi i kristalizira ispod Zemljine površine.[2]
Glavni efekt ekstruzije je to što magma na otvorenom zraku ili pod morskom vodom mnogo brže hladi, ostavljajući vrlo malo vremena za rast kristala.[3] Ponekad, preostali dio osnovne mase uopće ne kristalizira nego prelazi u prirodno staklo poput opsidijana.
Ako magma sadrži obilje hlapljivih komponenti koje se oslobađaju u obliku slobodnog plina, tokom hlađenja mogu nastati veliki ili mali mjehurići (šupljine u obliku mjehura), kao što je slučaj kod plovućca, skorije ili vezikularnog bazalta. Drugi primjeri ekstruzivnih stijena su riorolit i andezit.
Tekstura
[uredi | uredi izvor]Tekstura ekstruzivnih stijena karakteriše se sitnozrnatim kristalima koji su golim okom neprepoznatljivi i opisuje se kao afanitna. Kristali u afanitnim stijenama mali su zbog brzog hlađenja i kristalizacije tokom erupcije.[3] Veći kristali koji su vidljivi golim okom nazivaju se fenokristali i oni nastaju ranije, tokom sporijeg hlađenja u magmatskom rezervoaru.[4] Kada magmatske stijene sadrže dva jasno različita zrnasta sklopa, tekstura se naziva porfiritskom, a sitniji kristali čine osnovnu masu stijene.[3] Ekstruzivne stijene poput skorije i plovućca imaju vezikularnu, odnosno mjehurastu teksturu, koja nastaje zbog prisustva para zarobljenih u magmi.[5]
Ekstruzivna tijela i tipovi stijena
[uredi | uredi izvor]Štitasti vulkani su veliki vulkani koji se formiraju sporo[6] i izbacuju fluidnu bazaltnu magmu, koja se hlađenjem pretvara u ekstruzivnu stijenu — bazalt. Bazalt se sastoji od minerala koji su široko rasprostranjeni u Zemljinoj kori, uključujući feldspate i piroksene.[2]
Fisurni vulkani izbacuju bazaltnu magmu niske viskoznosti kroz pukotinske otvore, pri čemu nastaje bazalt.[2]
Kompozitni ili stratovulkani često sadrže andezitnu magmu i pri erupcijama najčešće formiraju ekstruzivnu stijenu andezit. Andezitna magma bogata je plinovima i otopljenim stijenama iz Zemljinog omotača.[2]
Cindrični ili skorijski konusi nasilno izbacuju lavu bogatu plinovima,[2] a uslijed prisustva para i mjehurića u ovoj mafijskoj lavi formira se ekstruzivni bazalt skorija.[6]
Lava kupole nastaju od lave visoke viskoznosti koja se zbog svoje guste strukture gomila i formira kupolasti oblik. Ove kupole se obično učvršćuju u Ekstruzivnu stijenu bogatu silicijem — opsidijan, a ponekad kupole od dacita formiraju Ekstruzivnu stijenu dacit, kao što je slučaj sa vulkanom Mount St. Helens.[2]
Kaldera je vulkanska depresija koja nastaje nakon što se vulkan uruši poslije erupcije. Resurgentne (obnovljene) kaldere mogu se ponovo ispuniti erupcijom riorolitne magme, pri čemu nastaje ekstruzivna stijena riorolit, kao što je slučaj s kalderom Yellowstone.[2]
Podmorski vulkani erumpiraju na dnu okeana i proizvode ekstruzivnu stijenu plovućac.[2] Plovućac je lagano vulkansko staklo s vezikularnom, odnosno mjehurastom teksturom, koje se razlikuje od skorije po kiselom (silicijem bogatom) sastavu, zbog čega može plutati na vodi.[5]
Također pogledati
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Extrusive rock - geology". Pristupljeno 21. 10. 2018.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Jain, Sreepat (2014). Fundamentals of Physical Geology. New Delhi, India: Springer. ISBN 9788132215394.
- 1 2 3 Winter, John DuNann (2001). An Introduction to Igneous and Metamorphic Petrology. Upper Saddle River, New Jersey: Prentice-Hall. ISBN 0132403420.
- ↑ Schmincke, Hans-Ulrich (2004). Volcanism. New York City, New York: Springer-Verlag. ISBN 3540436502.
- 1 2 Németh, Károly, Martin, Ulrike (2007). Practical Volcanology: Lecture Notes for Understanding Volcanic Rocks from Field Based Studies. Geological Institute of Hungary.
- 1 2 Sen, Gautam (2014). Petrology : Principles and Practice. Berlin: Springer. ISBN 9783642388002. OCLC 864593152.
