Električni napon

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Međunarodni znak opasnosti od visokog napona

Električni napon (kraće napon, oznaka U ili V) je fizička veličina koja se koristi u elektrotehnici, a jednaka je razlici električnog potencijala između dvije tačke:

U=\Delta\phi=\phi_2-\phi_1\,

Napon pokazuje koliki je rad (W) potreban da se električni naboj (Q) premjesti između dvije tačke u električnom polju:

U=\frac{W}{Q}

Mjerna jedinica za napon je volt (oznaka V). Volt je izvedena mjerna jedinica iz Međunarodnog sistema mjernih jedinica (SI). Koristi se u mjerenjima električnog potencijala, razlike potencijala i elektromotorne sile.[1]

Električni napon je također dio elektromotorne sile koji djeluje u nekom dijelu strujnog kruga.

Naziv volt potiče od prezimena italijanskog fizičara Aleksandra Volte (1745-1827) koji je osmislio i napravio voltin stub, vjerovatno prvu hemijsku bateriju na svijetu.

Napon može nastati zbog polja statičkog elektriciteta, električne struje u magnetnom polju, promjenljivog magnetnog polja i njihovog kombinovanog djelovanja.[2][3]

Multimetar podešen da mjeri napon baterije od 9 V

Instrument kojim se mjeri napon zove se voltmetar. U električnom kolu se može mjeriti razlika potencijala između dvije tačke u kolu od kojih je jedna najčešće referentna tačka nultog potencijala (uzemljenje); može se mjeriti napon izvora električne energije, pad napona u kolu itd.

Tipične visine napona[uredi | uredi izvor]

Baterije
  • Veoma niski napon: do 50 V, u baterijama za široku upotrebu (od 1,5 V do 9 V), adapterima (najčešće od 1,5 V do 24 V), akumulatorima (tipične vrijednosti: 6, 9, 12, 24 i 48 V).
  • Niski napon: 50-1000 V; domaćinstva (220 V - monofazni sistem, 380 V - trofazni sistem), manji industrijski potrošači.
  • Srednji napon: 1-35 KV; industrijski potrošači, elektrodistributivne mreže.
  • Visoki napon: 35-150 KV.
  • Vrlo visoki napon: preko 150KV.

Opasnosti[uredi | uredi izvor]

Ako električna energija prolazi kroz ljudski organizam može uzrokovati opekotine, uticati na hemijski sastav krvi i nervni sistem i poremetiti rad srca i respiratornih organa.

Prema postojećim propisima dodirni napon ne smije prijeći vrijednost od 65 V.[4]

Međutim, nije opasan napon sam po sebi već struja koja prođe kroz tijelo:[5][6]

  • Struja jačine oko 20 mA može izazvati grčenje mišića.
  • Struja jačine 30 mA ne može se izdržati više od nekoliko sekundi, izaziva snažno grčenje mišića i gubitak kontrole.
  • Struja jačine 50 mA može dovesti do gubitka svijesti.
  • Struja jačine 100 mA može izazvati smrt.[7][4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Coherent derived units in the SI with special names and symbols". BIPM. Pristupljeno 16. 5. 2016. 
  2. ^ Demetrius T. Paris i F. Kenneth Hurd. Basic Electromagnetic Theory. New York: McGraw-Hill, 1969. ISBN 0-07-048470-8. 
  3. ^ Hammond, P. Electromagnetism for Engineers. Pergamon Press 1969. 
  4. ^ a b "Opasnosti od električne energije". Elektroprivreda BiH. Pristupljeno 16. 5. 2016. 
  5. ^ "Fatalna struja". physics.ohio-state.edu. Pristupljeno 16. 5. 2016. 
  6. ^ "Fiziološki efekti električne struje". allaboutcircuits.com (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 5. 2016. 
  7. ^ "Electric Current Needed to Kill a Human". hypertextbook.com (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 5. 2016.