Eleni Antoniadou
| Eleni Antoniadou | |
|---|---|
| Rođenje | 1988. Solun, Grčka |
| Narodnost | Grkinja |
| Polje | regenerativna medicina, tkivno inženjerstvo, matične ćelije, bioinženjerstvo, biomedicina |
| Institucija | Univerzitet Georgetown; University College London |
| Alma mater | Univerzitet Tesalije; University College London; Univerzitet Illinois Urbana-Champaign |
| Istaknute nagrade | BBC 100 Women (2014); Forbes 30 Under 30 (2015); Cartier Women's Initiative Award |
Eleni Antoniadou (grčki: Ελένη Αντωνιάδου; rođena 1988. u Solunu), poznata i kao Eleni Antoniadou Dimokidis, grčka je istraživačica u oblasti regenerativne medicine, tkivnog inženjerstva i matičnih ćelija. U javnosti je postala poznata sredinom 2010-ih kroz međunarodne liste mladih naučnica i preduzetnica, ali su 2019. grčki i međunarodni mediji doveli u pitanje dio tvrdnji o njenim ranijim postignućima, posebno navode o radu za NASA-u i ulozi u razvoju prve umjetne traheje.[1][2]
Obrazovanje
[uredi | uredi izvor]Antoniadou je rođena 1988. u Solunu. Studirala je računarsku nauku i biomedicinsku informatiku na Univerzitetu Tesalije, a zatim nastavila obrazovanje na University College London, gdje je završila studij iz nanotehnologije i regenerativne medicine.[3] U njenom kasnijem akademskom profilu navodi se i magistarski studij bioinženjerstva na Univerzitetu Illinois Urbana-Champaign te pravni studij na Univerzitetu u Londonu.[3]
Doktorirala je 2022. na UCL-u disertacijom Characterization of Human Amniotic Fluid Stem Cells for Biobanking and Stem Cell Therapy ("Karakterizacija ljudskih matičnih ćelija iz amnionske tečnosti za biobankiranje i terapiju matičnim ćelijama").[4] Disertacija je vezana za karakterizaciju ćelija iz amnionske tečnosti i njihovu moguću upotrebu u biobankama i terapijskim pristupima.
Istraživački rad
[uredi | uredi izvor]Njeni objavljeni radovi odnose se na placentne i amnionske matične ćelije, njihovu biologiju i potencijalnu primjenu u translacijskim istraživanjima. S Annom L. David objavila je pregledni rad Placental stem cells, u kojem se razmatraju ćelijske populacije dobijene iz placente, njihova svojstva i moguća uloga u regenerativnoj medicini.[5]
U kasnijim publikacijama učestvovala je u radu o terapiji urođenih poremećaja pomoću ćelija iz amnionske tečnosti, što se uklapa u širi okvir fetalne terapije, regenerativne medicine i istraživanja ćelijskih izvora koji se mogu dobiti prije rođenja.[6] Njena javno predstavljena profesionalna oblast obuhvata regenerativnu medicinu, bioastronautiku i razvoj ćelijski zasnovanih pristupa u biomedicini.[7]
Javni angažman
[uredi | uredi izvor]Antoniadou je 2014. uvrštena na listu BBC 100 Women, gdje je predstavljena kao suosnivačica inicijative Transplants Without Donors.[8] Forbes ju je 2015. uključio na listu 30 Under 30 u oblasti zdravstva, predstavljajući je kroz rad na laboratorijski razvijenim organima i biotehnološkim rješenjima za transplantaciju.[9]
Godine 2016. bila je predsjednica drugog godišnjeg zasjedanja European Health Parliamenta, inicijative koja okuplja mlade stručnjake radi izrade prijedloga za zdravstvene politike Evropske unije.[10] Kompanija Mattel 2019. izradila je Barbie lutku po njenom liku u okviru serije Role Models, čime je postala prva Grkinja predstavljena u toj seriji.[11]
Kritike i provjere tvrdnji
[uredi | uredi izvor]U septembru 2019. dio grčke naučne i medijske javnosti pokrenuo je raspravu o tačnosti tvrdnji koje su se godinama pojavljivale u medijskim profilima Antoniadou. BBC je objavio da su grčki novinari i javne institucije često preuzimali tvrdnje o njenoj karijeri bez provjere, uključujući navode o radu u NASA-i, astronautskom treningu i ulozi u razvoju prve umjetne traheje.[1] Grčki list Kathimerini prenio je da je NASA-in službenik osporio tvrdnju da je radila za tu agenciju u smislu u kojem je to predstavljano u javnosti.[2]
Grčki fact-checking portal Ellinika Hoaxes naveo je da nije potvrđena tvrdnja da je ona izradila prvu umjetnu traheju koja je uspješno presađena čovjeku. Portal je ukazao na to da njeno ime nije navedeno među autorima ključnih naučnih radova o tom zahvatu i da je slučaj povezan s kasnije široko kritikovanom praksom hirurga Paola Macchiarinija.[12] BBC-jev raniji izvještaj o Macchiariniju opisao je taj slučaj kao dio šireg skandala u regenerativnoj hirurgiji i naveo da su pacijenti nakon eksperimentalnih transplantacija imali teške posljedice.[13]
Kontroverza je dovela do šire rasprave u Grčkoj o provjeri biografskih tvrdnji, javnom predstavljanju nauke i ulozi medija u stvaranju javnih uzora. Nakon rasprave, dio organizacija i medija revidirao je ranije opise njene karijere.[1][2]
Odabrani radovi
[uredi | uredi izvor]- Antoniadou, Eleni; David, Anna L. "Placental stem cells". Best Practice & Research Clinical Obstetrics & Gynaecology. 2016.[5]
- Subramaniam, Sindhu; Antoniadou, Eleni; De Coppi, Paolo; David, Anna L. "In Utero Therapy for Congenital Disorders Using Amniotic Fluid Stem Cells". 2018.[6]
- Antoniadou Dimokidis, Eleni. Characterization of Human Amniotic Fluid Stem Cells for Biobanking and Stem Cell Therapy. Doktorska disertacija, University College London, 2022.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 Kallergis, Kostas (20. 9. 2019). "Why Greeks question this role model's credentials". BBC News (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2026.
- 1 2 3 "Greek scientist's claim to fame called into question". Kathimerini (jezik: engleski). 19. 9. 2019. Pristupljeno 31. 5. 2026.
- 1 2 "Eleni Antoniadou Dimokidis". Georgetown University Faculty Directory (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2026.
- 1 2 "Characterization of Human Amniotic Fluid Stem Cells for Biobanking and Stem Cell Therapy". UCL Discovery (jezik: engleski). 2022. Pristupljeno 31. 5. 2026.
- 1 2 Antoniadou, Eleni; David, Anna L. (2016). "Placental stem cells". Best Practice & Research Clinical Obstetrics & Gynaecology (jezik: engleski). 31: 13–29. doi:10.1016/j.bpobgyn.2015.08.014. PMID 26547389.
- 1 2 Subramaniam, Sindhu; Antoniadou, Eleni; De Coppi, Paolo; David, Anna L. (2018). "In Utero Therapy for Congenital Disorders Using Amniotic Fluid Stem Cells". Stem Cell Biology and Regenerative Medicine (jezik: engleski). Springer.
- ↑ "Eleni Antoniadou". World Economic Forum (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2026.
- ↑ "Who are the 100 Women 2014?". BBC News (jezik: engleski). 26. 10. 2014. Pristupljeno 31. 5. 2026.
- ↑ "Eleni Antoniadou". Forbes (jezik: engleski). 2015. Pristupljeno 31. 5. 2026.
- ↑ "Interview with Eleni Antoniadou - EHP President 2016". European Health Parliament (jezik: engleski). 8. 4. 2016. Pristupljeno 31. 5. 2026.
- ↑ "Barbie Role Models". Mattel (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2026.
- ↑ "Ελένη Αντωνιάδου: Μια διαδρομή από τη NASA μέχρι τα Ellinika Hoaxes". Ellinika Hoaxes (jezik: grčki). 16. 9. 2019. Pristupljeno 31. 5. 2026.
- ↑ Kremer, William (10. 9. 2016). "Paolo Macchiarini: A surgeon's downfall". BBC News (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2026.