Elie Wiesel

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Elie Wiesel
Example alt text
Elie Wiesel u Shankboneu
Rođenje

30. septembar 1928.

Sighet, Rumunija
Smrt

2 jul 2016.

Manhattan, New York City, SAD

Elie Wiesel (Eli Vizel) (30. septembar 1928 Sighet, Rumunija) je američki filantrop i dobitik Nobelove nagrade za mir koji je preživio holokaust.[1] Bio je humanista i borac za ljudska prava, a posebno se zalagao u odbrani žrtava etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini, sovjetskih Jevreja, starosjedilačkog naroda Miskito u Nikaragvi, izbjeglica iz Kambodže, Kurda i žrtava gladi u Africi. Bio je jedan od prvih koji su pozivali tadašnje predsjednike SAD-a da poduzmu akciju i zaustave krvoproliće u BiH. Osnivanje tribunala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, je bila njegova ideja. [2]

Djetinjstvo [1][uredi | uredi izvor]

Rođen je u Sighetu u rumunskim Karpatima. Prvenstveno je, prema želji roditelja, trebao postati židovski (jevrejski) rabin.

Auschwitz[uredi | uredi izvor]

Sa 15 godina je njemački Wehrmacht uhapsio Vizela i njegovu cijelu porodicu. Zatočen je prvo u konc-logor u Auschwitzu (Aušvic), gdje mu je istetoviran broj A-7713, a poslije je prebačen u drugi logor smrti Buchenwald (Buhenvald). Iz cijele porodice preživjele su mu samo dvije sestre, a majka, otac i sestra su umrli u nacističkim logorima. Američka vojska 1945 oslobađa Vizela. [2]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Nakon kraja Drugog svjetskog rata, neko vrijeme proveo je u francuskom sirotištu, a kasnije je u Parizu studirao na Unvierzitetu Sorbona]]. [2] Tu je učio francuski jezik i upoznao je francusku literaturu. Između 1948-1951 Vizel upisuje studije filozofije, psihologije i literature, ali nestašica ga prisiljava da prekine studije i počinje da radi kao novinar.

1956. Vizel se seli u SAD gdje radi kao dopisnik izraelskih novina "Yediot Ahronoth" (bos Najnovije vijesti) u Ujedinjenim nacijama. [1] Wiesel je napisao više od 40 knjiga, a najuticajnija mu je bila knjiga pod nazivom Noć, koja je zajedno sa Dnevnikom Ane Frank postala standardno štivo o holokaustu. [2]

Sa ovom knjigom je postao poznat u svijetu, a prevedena je na francuski ("La Nuit",1960) i engleski jezik ("Night",1960).

1963. Vizel postaje američki građanin. 1969 vjenčava se s Marion Erster Rose koja je također preživjela holokaust i s kojom ima sina.

1972. Vizel je predavao kao profesor na City koledžu za jevrejske studije u New York City, a od 1976. prelazi na bostonski univerzitet. [1]


Filantropska aktivnost [1][uredi | uredi izvor]

Vizel se zauzimao u borbi protiv rasizma, rata, nasilja i apartheida.

Rat u BiH[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Rat u BiH

U novembru 1992 Vizel dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Putuje kroz Beograd, Sarajevo, Banja Luku a posjećuje i koncentracioni logor na Manjači. Povodom toga je rekao sljedeće:

"Bosna nije bila Auschwitz, ali dogodio se genocid" (eng. Bosnia was not Auschwitz, but it was genocide).[3]

Krajem 1992. se sastao sa Radovanom Karadžićem i Slobodanom Miloševićem. U jednom od svojih razgovora sa novinarima izjavio je:

Pokušali su me ubijediti da su na dobroj strani, ali sam znao da nisu. Stoga smo imali veoma teške razgovore, osobito sa Karadžićem. Pokušao me je ubijediti da je dobar psihijatar i pjesnik, ali mu nije uspjelo. Svi smo znali i ko je Milošević. Oni su imali moć da zaustave rat. Ali nije samo njihova greška. Svijet nije imao volju da taj rat zaustavi. Moja uloga je bila, ne samo da ih pokušam uvjeriti da im svijet neće oprostiti, već da pokušam uvjeriti lidere u svijetu, osobito u Francuskoj i ovdje u Sjedinjenim Državama, da trebaju intervenirati. Bez intervencije Washingtona, Pariza i Londona, rat ne bi prestao.

Slučaj Bernard Madoff[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Bernard Madoff

U okviru finansijskog skandala "Madoff", Vizelova fondacija gubi 2008. skoro sav novac. Bernard Madoff (Medof) finansijski špekulant je izgubio novac velikog broja banaka, osiguravajućih društava i poznatih ličnosti, kao Steven Spielberg.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e Biografija s stranice whoiswho učitano 20.5.2014 (de)
  2. ^ a b c d "Preminuo nobelovac Elie Wiesel, snivao je o BiH". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 2. 7. 2016. 
  3. ^ Elie Wiesel: Bosnia Not Auschwitz, but Genocide pristupljeno 20.5.2014 (en)
  4. ^ Elie-Wiesel-Stiftung verliert fast ganzes Vermögen iz njemačkih novina WELT pristupljeno 20.5.2014 (de)