Enciklopedija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Naučna enciklopedija iz 1772. godine

Enciklopedija (starogrčki εγκυκλοπαιδεία, moderni grčki εγκυκλοπαίδεια) je prvobitno od Hippias iz Elis u 5. vijeku p. n. e. utemeljen pojam za sveobuhvatno obrazovanje. Danas se pod pojmom enciklopedije podrazumjeva strukturirano, po mogućnosti opširno opisivanje ljudskoga znanja u jednoj za svakodnevnu potrebu prilagođenoj formi. Danas postoje opće i stručne enciklopedije. Opće enciklopedije obrađuju sva znanstvena područja dok stručne samo jednu oblast ali zato mnogo opširnije. Pojam enciklopedija se znanstveno proučava u nauci enciklopedika u kojoj se koristi enciklopedijska teorija.


Razgraničavanje pojma[uredi | uredi izvor]

Brockhaus 1902

Enciklopedija ne mora biti u obliku priručnika. Enciklopedije mogu biti u različitim organizacionim formama. Počev sa alegorijom preko kurikuluma, kosmogonije, dekaloga, kateizma pa sve do sistematske ili alfabetske dispozicije. Njena specifična osobina za razliku od drugih literarnih vrsta je univerzalnost. Posebna forma enciklopedije su alfabetski sortirani priručnici kao što su leksikoni i rječnici, koji ne predstavljaju cijelokupno i opširno znanje u jednoj struci. Posebno priručnici sa ograničenim stručnim obimom se češće označavaju kao stručni leksikoni ili stručni rječnici. Leksikoni se proučavaju uz pomoć leksikonske teorije u nauci leksikografiji. Ponekad se i rječnici označavaju kao leksikoni. Rječnici su spisak i objašnjenja pojedinačnih leksikonskih jedinica (naprimjer pojedinačnih riječi jednoga jezika). Osim enciklopedije i rječnika postoje još i rječnici pojmova. Oni istražuju upotrebu riječi iz ideološke i/ili socijalno historijske perspektive i predstavljaju naučno mnogo zahtjevniji oblik nego stručni rječnici. Tipični primjeri tog oblika su "Rječnik historijskih osnovnih pojmova" i "historijski rječnici filozofije". Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. vijeka od francuske riječi encyclopédie koja od latinske riječi encyclopaedia a ta opet od starogrčkih riječi εγκύκλιος i παιδεία, koje su pogrešno od riječi egkýklios (okruglo, u krug hodajuće) i riječi paideía (nauka, obrazovanje) spojene u egkyklopaideia (osnovno znanje svih nauka i umjetnosti).

Poređenje značajnijih enciklopedija[uredi | uredi izvor]

Obim odabranih enciklopedija
Ime Naslov Medijum Broj članaka Riječi Ilustracija Video Audio Vanjski likovi Jezik
Britannica Encyclopaedia Britannica (EB) 32 knjige >65.000 44 miliona >24.000 nema nema ? engleski
Britannica Britannica Ultimate Reference Suite 2005 6 CDs ili 1 DVD >100.000 >54 miliona >17.650 (*) (*) (*) 165.000 engleski
Brockhaus Die Enzyklopädie 20. izdanje 1996 do 1999 24 knjige >260.000 ? >35.000 nema nema ? njemački
Brockhaus Die Enzyklopädie 21. izdanje 2005 do 2006 30 knjiga >300.000 33 miliona >40.000 nema nema ? njemački
Brockhaus Die Enzyklopädie digital USB i 2 DVD >300.000 33 miliona >40.000 300 3000/ 70 sati >22.000 njemački
Enciclopedia universal ilustrada europeo-americana Enciclopedia Espasa 2004 90 knjiga + 1 DVD >900.000 >200 miliona >100.000 ? ? ? španski?
Enciclopedia universal Larousse Enciclopedia universal Larousse 2003 4 CD ili 1 DVD >150.000 >25 miliona 10.500 (*) (*) (*) 2.300 francuski?
Microsoft Encarta Microsoft Encarta 2006 4 CD ili 1 DVD >50.000 >20 miliona >24.000 >300 >2.800 6.000 višejezična
Meyers Meyers Großes Taschenlexikon in 26 Bänden 26 knjige + CD >150.000 ? >5.000 nema nema ? njemački
Pauly-Wissowa Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (1890-2000) 86 knjiga i 1 CD-ROM ? ? ? nema nema nema njemački
Wikipedia Wikipedia - Slobodna enciklopedija Internet trenutno 49.718 >1.500 (***) >300.000(**) (***)(**) (***)(**) 22.418 multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) (***)(**) 22.418 multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) ? bosanski
Wikipedia Wikipedia - Free encyclopedia Internet >1 700 000 >323 000 000 (**) (*)(**) (*)(**) (*)(**) ? engleski

(*) uključujući audio i video (**) zajednička repozitura sa ostalim Wikipediama (***) uključujući audio i video na lokalnoj Wikipediji

Tipologija enciklopedija i leksikona[uredi | uredi izvor]

Enciklopedijske forme:

  • Generalne ili univerzalne enciklopedije
  • Specijalne enciklopedije
  • Nacionalne i kulturne enciklopedije

Specijelne forme:

  • Antienciklopedije

Među-forme:

  • Konverzacijski leksikoni i realne enciklopedije

Leksikonske forme:

  • Stručni i predmetni leksikoni
  • Kućni leksikoni

Nove forme enciklopedije[uredi | uredi izvor]

Wikipedia na bosanskom jeziku ima trenutno 49.718 članaka.

U prošlosti su pod pojmom enciklopedije spadale na papir štampane grupe objašnjenja i tumačenja o mnogim predmetima ljudskog znanja koji su od uvaženih autoriteta i poznavaoca tih istih pisani. Danas je to međutim drugačije. Moderna enciklopedija se danas ističe svojom brizinom kojom se aktualizira. Stara kao i nova saznanja su odmah svakome dostupna (naprimjer preko Interneta). Nove enciklopedije se ne osvrću na tradicije. Klasične štampane enciklopedije su uglavnom pisane da bi se ostvario materijalni dobitak dok nove više teže širenju znanja. Pronalazak novih medija (DVD i CD-ROM) doveo je do jednostavnije i jeftinije mogućnosti proizvodnje i publiciranja enciklopedije. Do velike senzacije došlo je 2002. godine kada je engleska Encyclopedia Britannica izjavila da je neće više štampati nego je samo proizvoditi u elektronskom obliku. Izjava je poslije korigovana i taj plan se više ne prati.

Srodne nauke[uredi | uredi izvor]

Nauka o proučavanju enciklopedijskih priručnika je enciklopedika. Ona se prije svega bavi historijskim proučavanjem enciklopedija. Također postoji još i pojam enciklopedistika. Obadvije riječi se koriste i kao sinonimi za enciklopediju. Leksikografija se više bavi pisanjem rječnika nego pisanjem enciklopedijskih leksikona. Druge srodne nauke su kulturne nauke, medijske nauke i naučnoteoretske nauke.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: