Energija veze

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Energija veze (E) ili entalpija veze (H) je mjera snage vezanja u hemijskoj vezi. Energiju veze, IUPAC defininira kao prosječnu vrijednost plinske faze disocijacijske energije (obično na temperaturi od 298 K) za sve iste veze unutar iste hemijske vrste. Naprimjer, energija veze ugljikvodik u metanu H(C–H) je naboj entlapije koja je uključena u jednu molekulu metana u ugljikovom atomu i četiri vodikova radikala, podijeljeno sa 4. Tabelarno prikazane energije veza su uglavnom vrijednosti u prosjeku preko broja odabranih tipskih hemijskih vrsta koje sadrže takvu vezu.[1]

Energija veze (E) ili entalpija veze (H) ne treba miješati sa energijom disocijacije veze. Energija veze je prosjek svih energija disocijacije veza u molekuli i pokazuje različite vrijednosti za datu vezu energije njene disocijacije. To je zato što se energija koja je potrebna da se razgradi jedna veza u određenoj molekuli razlikuje za svaku vezu u toj molekuli. Naprimjer, metan ima četiri C-H veze, a energija disocijacije veze je 435 kJ/mol za D(CH3–H), 444 kJ/mol za D(CH2–H), 444 kJ/mol for D(CH–H) i 339 kJ/mol za D(C–H). Njihov prosjek, a time i energija veze, je 414 kJ/mol, iako nije potrebno da ijedna veza, posebno 414 kJ/mol bude razgrađena.

Korelacija distance i energije veze[uredi | uredi izvor]

Čvrstoća veze (energija) može biti u direktnoj vezi sa dužinom veze i udaljenošću veza. Stoga se možgu koristiti metalni radijus, ionski radijus ili kovalentni radijus svakog atoma u molekuli da bi se utvrdila veza. Naprimjer, kovalentni radijus bora se procjenjuje na 83.0 pm, ali dužina veze B–B u B2Cl4 je 175 pm, što je značajno veća vrijednost. To bi značilo da je veza između dva atoma bora prilično slaba jednostruka veza. U drugom primjeru, metalni radijus od renija je 137.5 pm, sa dužinom Re–Re veze od 224 pm u spoju Re2Cl8. Iz ovih podataka, može se zaključiti da je ova veza je vrlo snažna ili četverostruka veza. Ovaj metod određivanja je najkorisniji za kovalentno vezane spojeve.^

Faktori uticaja na energiju ionske veze[uredi | uredi izvor]

Postoji nekoliko faktora doprinose energiji ionske veze, ali obično najvažnija je razlika u elektronegativnosti dva povezana atoma.^

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Voet D, Voet J. . (1995). Biochemistry, 2nd Ed. Wiley. 
  1. ^ Frey, Paul Reheard (1965). College Chemistry (3rd iz.). Prentice-Hall. str. 134. 
  2. ^ Handbook of Chemistry & Physics (65th iz.). CRC Press. ISBN 0-8493-0465-2. 
  3. ^ Alcock, N. W. (1990). Bonding and Structure: Structural Principles in Inorganic and Organic Chemistry. New York: Ellis Horwood. str. 40–42. 
  4. ^ Bond Energy 11 July 2003.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]