Enes Karić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Enes Karić
Enes Karic.jpg
Rođenje (1958-05-16) 16. maj 1958 (60 god)
Travnik, Bosna i Hercegovina

Dr. Enes Karić je rođen 16. maja 1958. u Višnjevu, Travnik, Bosna i Hercegovina od oca Emin ef., i majke Sabihe.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Enes Karić je osnovnu školu završio 1973. u Han-Biloj (Travnik). Srednju (petogodišnju) Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu 1978., a potom se iste godine upisao na Fakultet političkih nauka i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Na Fakultetu islamskih nauka diplomirao je 1981., a na Fakultetu političkih nauka 1982. godine. Postdiplomski studij iz filozofije je upisao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i magistrirao 1986. (Tema: Odnos grčke i islamske filozofije u enciklopediji Ihvanus-Safa). Doktorirao je 1989. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (tema: Hermeneutički /tefsirski/ problemi prevođenja Kur'ana). Boravio je više puta na specijalizacijama na univerzitetu Al-Azhar, Kairskom univerzitetu, zatim na univerzitetu Yale (SAD) i Oxford (Vel. Britanija). Godine 2002. proveo je ljetnji semestar na Fullbrightovoj stipendiji na univerzitetu u Kaliforniji, Santa Barbara (UCSB). A zimski semestar 2008. proveo je na Ludwig-Maksimilians univerzitetu u Minhenu.[1]

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu izabran je za asistenta 1981. godine na predmetu tefsir (tumačenje Kur'ana). Godine 1986. izabran je za predavača na istom predmetu, a potom 1989. i za docenta. Godine 1991. biran je za vanrednog profesora tefsira. Godine 1999. biran je u zvanje redovnog profesora na Fakultet islamskih nauka, na predmetu tumačenje Kur'ana (tefsir). Tokom 1994-96. bio je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi R&F Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio Haris Silajdžić. Od 2. oktobra 2003. godine izabran za dekana Fakulteta islamskih nauka. Saradnik je na postdiplomskim studijama na Filozofskom, Pravnom i Fakultetu islamskih nauka. Akademske 2002-03. predavao predmet Kultura islama na Univerzitetu u Ljubljani. Učestvovao na mnogim simpozijima posvećenim filozofiji, hermeneutičkim /tefsirskim/ istraživanjima, povijesti tumačenja svetih tekstova (a posebno Kur'ana), globalizaciji, i sl. u Tunisu (1997.), Parizu (1997.), Leidenu (1998.), Hannoveru (2000.), Rijadu (2001.), Cambridgeu (1997.), Tokiju (1999.), Grazu (2000.), itd. Također je pozivan da drži predavanja na Institut fur Religionswissenschaft an der Karl-Franzens-Universitat, Graz.

Karićeva studija pod naslovom Historijsko-civilizacijski značaj mističnog tumačenja Kur'ana (The Significance of Sufism in the History of Islamic Civilization: Its place and Value in the Universal and Perennial Process of Spiritual Inquiry) je odabrana u programima UNESCO-a i bit će objavljena u posebnim izdanjima posvećenim različitim aspektima islamske kulture (Various Aspects of Islamic Culture). Urednik ove sveske je prof. dr Ekmeleddin Ihsanoglu. Od 1990. godine član je savjeta fondacije za očuvanje rukopisnog nasljeđa islama (Al-Furqan), koju je osnovao Ahmed Zeki Yamani 1991. godine u Londonu. Član je savjeta časopisa Islamic Studies (Pakistan), kao i savjeta časopisa American Journal of Social Sciences (Herndon, SAD). U ljeto 2002. godine izabran za aktivnog člana Jordanske Kraljevske Akademije (Alu l-Bayt). Akademske službe U periodu 1976. - 1977. bio je glavni i odgovorni urednik Zemzema, zatim 1989. - 1990. glavni i odgovorni urednik Islamske misli. Bio je član redakcije Zbornika Fakulteta islamskih nauka, Muslimanskoga glasa i Ljiljana. Urednik je Anala (časopis Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu). U periodu od 1984. do danas objavljivao je rasprave, prijevode (sa arapskog i engleskog), eseje, polemike i prikaze knjiga u sljedećim sarajevskim, zagrebačkim i beogradskim listovima i časopisima: Islamska misao, Dijalog, Život, Kulturni radnik, Filozofska istraživanja, Kulture istoka, Znakovi vremena, Glasnik VIS-a i Takvim, Lica, Izraz, Muallim, Oslobođenje, Dnevni avaz, Erazmus, Slovo... Enes Karić je objavio i nekoliko radova (posvećenih islamu u Evropi i euro-islamskoj kulturnoj baštini) na arapskom jeziku u dnevnim novinama Aš-Šarq al-Awsat, u kuvajtskom časopisu al-Mujtama'a, itd. Na arapskom jeziku objavio u rijadskom časopisu Al-Faisal nekoliko studija koje se bave islamom u Evropi, susretom civilizacija. U Al-Faisalu objavio također i studiju o životu i djelu velikog alima Bosne, Mehmeda Handžića. Obavio i objavio na desetine intervjua sa poznatim profesorima islamskih nauka kao što su Seyyed Hossein Nasr, Annemarie Schimmel, Abdalwahab Bouhdiba, Abdulhakim Murad, itd. Obavio je i intervju sa kraljem Maroka Hasanom II. 1995. godine je objavio prijevod Kur'ana na bosanski jezik. Od 2. oktobra 2003. godine do 1. oktobra 2007. god. obavljao je dužnost dekana Fakulteta islamskih nauka. [2] 2005. godine bio je glavni protukandidat Mustafi ef. Cerić na izborima za Reisu-l-ulemu.[3] 2009. godine objavio je svoj prvi roman pod naslovom "Pjesme divljih ptica", koji je naišao na dobar prijem u Bosni i Hercegovini.[4] Roman je za nepunu godinu doživio već tri izdanja.

Dr. Enes Karić sada radi kao redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Posebno se bavi svojom užom oblašću, poviješću tumačenja Kur'ana i metodologijom tumačenja Kur'ana.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Povijest islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljeća, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2004. god. Opsežna studija (694 str.) o najznačajnijim tokovima i nosiocima islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću.
  • Bosanske muslimanske rasprave, (u sedam knjiga), izdanje izdavačke kuće Sedam, Sarajevo, 2003. godine. U ovih sedam knjiga Karić je sabrao najznačajnije rasprave koje su napisali Bosanski muslimani na bosanskom jeziku u periodu između 1890. i 1937. godine o temama napretka, obnove islamskih institucija, pitanjima opstanka muslimana u Evropi, itd.
  • Bošnjačka ideja, izd. Globus, Zagreb, 2002. Ovo djelo je napisano u saradnji sa prof. dr. Šaćirom Filandrom a bavi se životom i djelom Adilbega Zulfikarpašića, velikog bosanskog i bošnjačkog političara i kulturnog mecene.
  • Reis Džemaludin Čaušević, prosvjetitelj i reformator (izdanje Ljiljana u dva sveska). Karić je priredio ovo izdanje za objavljivanje u saradnji sa prof. dr Mujom Demirovićem.
  • Izabrana djela Mehmeda Handžića (izd. Ogledalo, Sarajevo, 2000.) u šest svezaka. Karić je ovo monumentalno izdanje priredio za objavljivanje u saradnji sa akademikom prof. dr. Esadom Durakovićem. U IV svesku objavljena je i opsežna Karićeva studija o Mehmedu Handžiću.
  • Malise Ruthven, Islam, preveo na bosanski Enes Karić. Ovo djelo na engleskom se pojavilo u izdanju Oxford University Pressa, u okviru biblioteke Very Short Introduction. Karićev bosanski prijevod ovoga djela objavljen je 2002. godine u sarajevu u izdanju izdavačke kuće Šahinpašić.
  • Ebu Hamid El-Gazali, Savjeti vlastima, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2001. godine. Karić je ovo djelo preveo sa arapskog originala (Et-Tibru l-Mesbuk fi nasihati l-Muluk), a bavi se Gazalijevom teorijom države, upravljanja i vlasti.
  • Uloga srpskih orijentalista u opravdanju genocida nad muslimanima Balkana. Ovo djelo napisao je Norman Cigar na engleskom pod naslovom The Role of Serbian orientalists in Justification of Genocide against Muslims of the Balkans, a Karić ga je na bosanski preveo u saradnji sa Ahmetom Alibašićem. Pojavilo se u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2000. godine.
  • Bernard Lewis, Kulture u konfliktu, izd. Ljiljan, Sarajevo, 2002. godine. Karić je ovo djelo preveo sa engleskog originala, Cultures in Conflict.
  • Zapad i islam, ka dijalogu, zbornik predavanja priredio Ekmeleddin Ihsanoglu, preveli s engleskog Enes Karić i Ahmet Alibašić, izd. el-Kalem, Sarajevo, 2001. gdoine. U istanbulskom Centru za proučavanje islamske povijesti, kulture i civilizacije predavanja su održali Hillary R. Clinton, Hajo Funke, Murad W. Hofmann, Ingmar Karlsson i Bassam Tibi o temi odnosa islama i Zapada. Knjiga Zapad i islam, ka dijalogu pisana je protiv teza Semuela P. Huntingtona o sukobu civilizacija.
  • Essays (on behalf) of Bosnia, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2000. Ova knjiga na engleskom jeziku je izbor iz dvije Karićeve knjige eseja o Bosni i njenim duhovnim i religijskim komponentama, s posebnim osvrtom na islam.
  • Robert Irwin, Hiljadu i jedna noć na Zapadu, izd. Ljiljan, Sarajevo, 1999. godine. Robert Irwin, profesor arapskog jezika na univerzitetu Oxford, također i predavač srednjovjekovne povijesti na univerzitetu St. Andrews, napisao je ovaj svoj priručnik za čitanje Hiljadu i jedne noći s ciljem da pokaže koliko tom klasičnom arapskom zborniku priča duguje Evropa, zapravo koliko Hiljadu i jednoj noći duguju La Fontaine, Chaucer, Jacob i Wilhelm Grimm, Goethe, Umberto Eco, Irwing Washington, Pier Paolo Pasolini, P. Casanova, Jorge Luis Borges i mnogi drugi. Karićev bosanski prijevod ovog Irwinova djela ima 507 stranica.
  • Šerijatsko pravo u savremenim društvima, priredili Fikret Karčić i Enes Karić, izd. Pravni centar, Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 1998. Ovaj zbornik prevedenih tekstova sa arapskog i engleskog jezika fokusira se na savremena pravna tumačenja Kur'ana i šerijata. Knjiga na 357 stranica govori o savremenim metamorfozama pravne hermeneutike Kur'ana i posljedicama tih metamorfoza po današnja muslimanska društva.
  • Eseji od Bosne, izd. Sejtarija, Sarajevo, 1999. Eseji o duhovnoj Bosni napisani u periodu 1996. – 1999.
  • Semantika Kur'ana (hrestomatija tekstova), izd. Bemust, Sarajevo 1999. Knjiga ima 736 stranica a selektirani tekstovi bave se u prvome redu pitanjima kur'anskog Weltanschauunga koji izvire iz kur'anskog jezika. Karić je odabrao tekstove koji o jeziku Kur'ana govore sa stanovišta lingvistike koju je u Evropi inspirirao Ferdinand de Saussure, ali i W. von Humboldt i drugi sada već klasični jezikoslovci i filozofi jezičko-analitičke filozofije. Karić se posebno oslanja na djelo God and Man in the Qur'an od Toshihika Izutsua, u kojem se, sa stanovišta semantičkih studija, govori o ključnim riječima (key terms) Kur'ana. Primarni cilj ove knjige je opći prikaz savremenih strukturalističkuih studija o Kur'anu, tj. Kur'anu kao kur'anskoj riječi, kao kur'anskom govoru, kao kao kur'anskom jeziku, te napokon i Kur'anu kao svetome tekstu. Ova se Karićeva hrestomatija bavi, istina sporednije, i pitanjima polisemije, homonimije, sinonimije, geminacije, haplologije...u Kur'anu. Donesene su i studije koje se bave poviješću klasične arapske leksikografije.
  • Kur’an u savremenom dobu I i II dio (hrestomatija tekstova), izd. Bosanski Kulturni Centar i El-Kalem, Sarajevo 1998. godine. Ovo opsežžno djelo (ukupno 1450 stranica) među svojim koricama tematizira savremene muslimanske i nemuslimanske teorije o Kur'anu. Ova hrestomatija razgovjetno pokazuje da danas imamo tradicionalna, racionalna, revivalistička, fundamentalistička, literalistička, mistička, egzistencijalistička, evolucionistička, ideologijska, scijentistička...čitanja i tumačenja Kur'ana. Karićev odabir autora i tekstova otkriva njegovu namjeru da prezentira mnoštvo današnjih divergentnih tumačenja Kur'ana koja su često međuse suprotstavljena. S. H. Nasr, Jane Damen McAullife, R. A. Jullandri, J.J. G. Jansen, M. Fischer, John L. Esposito, Yvvonne Haddad, A. T. Welch, itd. samo su neki od autora tekstova u ovoj hrestomatiji.
  • Bosna sjete i zaborava (zbirka eseja), izd. Durieux, Zagreb, 1997. godine. Eseji su pisani u periodu 1988. – 1997. godine i tretiraju neke aspekte duhovne Bosne (susret religijskih univerzuma, kršćanstva, judaizma i islama, Bosna kao dvostruko predvorje, Zapadu na Istok i Istoku na Zapad, i sl.). Nekoliko eseja iz ove knjige prevedeno je na njemački i engleski jezik (vidi bibliog.). 18. Knud Holmboe, U susret Omeru Muhtaru (prijevod s engleskog ), izd. Bemust, Sarajevo, 1996. Putopis kroz Sjevernu Afriku iz pera Knuda Holmboea tokom 1930. godine. Putopis govori o antikolonijalnoj borbi Omera Muhtara.
  • Toshihiko Izutsu, Sufizam i taoizam (prijevod s engleskog u saradnji sa Rešidom Hafizovićem), izd. Logos, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1995. Toshihiko Izutsu, bivši profesor islamskih studija na Mc Gillu (Montreal, Kanada) je ovo svoje djelo napisao tokom skoro dvadesetogodišnjeg boravka na islamskom istoku, posebno u Teheranu. Sufism and Taoism je, po ocjenama poznavalaca ove tematike, najljepša i najbolje napisana komparativna i kontrastivna analiza ovih drevnih učenja, sufizma i taoizma, u engleskom jeziku. Središnja tema djela je čovjek ili, bolje kazano, metahistorijska antropologija, tako kako je tumači sufizam i taoizam. Djelo sadrži preko tri stotine dužih citata od drevnih autoriteta sufizma (npr. Ibn 'Arabi) i taoisma (Lao Tzu i Chuang Tzu, itd.).
  • El-Ghazali, Znamenja u Allahovim stvorenjima (prijevod s arapskog), izd. Ljiljan, Sarajevo, 1994., Drugo izdanje Ljiljan, Sarajevo, 2001. godine. Ovo el-Ghazalijevo djelo je kosmološka rasprava, a njena posebna vrijednost je u činjenici da ona predstavlja opis i tumačenje fizičkog i duhovnog neba u kojem su živjeli klasični islamski filozofi. Nebo i Zemlja kao izvor ljepote, te estetski užitak koji čovjek ima kad gleda dubine nebeskog plavetnila, posebna je tema ove el-Ghazalijeve rasprave. U Bosni je djelo naišlo na dobar prijem, čemu svjedoči i nedavno objavljeno drugo izdanje.
  • El-Ghazali, Niša svjetlosti (prijevod s arapskog), izd. Mešihat Islamske zajednice u Zagrebu, Zagreb, 1995. Ezoterička rasprava o svjetlosti, u biti komentar kur'anskim stavcima koji govore o svjetlosti. Ova el-Ghazalijeva rasprava prevedena je na engleski, francuski, njemački, ruski, talijanski, španski... S Karićevim prijevodom bosanski se jezik pridružio evropskim jezicima u/na kojima se čita ova izvanredna el-Ghazalijeva rasprava.
  • Abdel-Wahab Bouhdiba, Vrt milovanja (izvorni naslov Sexuality in Islam, Seksualnost u islamu) (prijevod s engleskog u saradnji s Rešidom Hafizovićem), izd. Ljiljan, 1994. Djelo Sexuality in Islam autora Abdel-Wahaba Bouhdibe, predsjednika tunižanske Akademije nauka i umjetnosti, je doktorska disertacija odbranjena na Sorboni (Pariz). Djelo je filozofska rasprava, štivo koje raspravlja o statusu tjelesnog u islamu, o kulturi seksa i seksualnosti u islamskoj kulturi i civilizaciji. Ovaj Karićev i Hafizovićev prijevod naišao na veliki prijem čitateljstva u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji.
  • Seyyed Hossein Nasr, Susret čovjeka i prirode (prijevod s engleskog ), izd. Svjetlost, Sarajevo, 1992., drugo izdanje El-Kalem', 2001. Ovo Nasrovo djelo, čiji originalni engleski naslov glasi The Encounter of Man and Nature, The Spiritual Crisis of the Modern Man (Alen & Unwin, London, 1968.), je zbornik njegovih predavanja na univerzitetu u Chicagu (serijal tzv. Rockfelerovih predavanja) koja je Nasr održao tokom maja 1966. Profesor Nasr (danas radi kao redovni profesor na George Washington University, Washington D.C.) u ovom je djelu, sa filozofskog stanovišta, izložio uzroke ekološke katastrofe koja hara svijetom. Moto ove knjige je: Bez čovjekovog mira s nebom ne može biti ni čovjekovog mira sa Zemljom!
  • S. M. H. Tabatabai, Kur’an u islamu (prijevod s arapskog urađen u saradnji sa Nusretom Čančarom ), izd. Kulturno odjeljenje ambasade Islamske Republike Iran, Beograd, 1991. Djelo Kur'an u islamu primjer je suvremene šiijske ezoteričke rasprave o Kur'anu. Tabataba'i je tradicionalni iranski filozof koji je tokom XX stoljeća napisao veliki ezoterički komentar Kur'ana el-Mizan. Knjiga Kur'an u islamu umnogome je rezime tog njegovog opsežnog komentatorskog kompendijuma. 25. Islamski fundamentalizam – šta je to? (hrestomatija priređena u saradnji sa Nusretom Čančarom), izd. Mešihat Islamske zajednice, Sarajevo, 1990. Tokom 1990. godine na Fakultetu islamskih nauka održan je simpozij o temi Islamski fundamentalizam – šta je to? U istoimenom zborniku sabrane su rasprave i diskusije učesnika simpozija.
  • Ihvanus-safa, Rasprava čovjeka sa životinjama (prijevod s arapskog i predgovor), izd. El-Kalem, Sarajevo, 1991. Ova je rasprava jedna od opsežnijih poslanica iz Enciklopedije Iskrene Braće. Rasprava je, tvrdi Karić u svom predgovoru za ovaj prijevod, pisana prije hiljadu godina i zanimljiv je primjer tadašnjeg filozofijskog diskursa o kosmologiji i antropologiji, posebno o temama kao što su: retardiranost čovjekove tjelesnosti (u odnosu na tzv. animalnu tjelesnost), arhetipi rodova i vrsta, duhovnoj evoluciji i involuciji, itd. Ova je rasprava tokom XIX i XX stoljeća na Zapadu ocijenjena dvojako: kao filozofska poslanica koja anticipira Darwina (npr. Fr. Dieterici, Die Philosophie der Araber im X. Jahrhundert, II:Die Naturschauung und Naturphilosophie der Araber im zehnten Jahrhundert aus den Schriften der Lauteren Bruder, Der Darwinismus im X. und XI. Jahrhundert, Leipzig-Berlin, 1858-1891.) ali i kao pobijanja darvinizma stoljećima prije nastanka ovog evropskog izma. Rasprava je tokom XIX i XX stoljeća prevedena na njemački, engleski, ruski, itd. (Pogovor za ovo sarajevsko izdanje napisao je Džževad Karahasan).
  • Ljudska prava u kontekstu islamsko-zapadne debate, izd. Pravni centar, Sarajevo, 1996. U ovom zborniku Karić je preveo i prezentirao tekstove o temi ljudskih prava te o debati koja se o tome vodi između nekih zapadnih i islamskih krugova.
  • Tumačenje Kur'ana i ideologije XX stoljeća, izd. Bemust, Sarajevo, 2002. Ovaj zbornik tekstova ima blizu 650 stranica i u njemu je Karić preveo i objavio tekstove o tumačenju Kur'ana u djelima Muhammeda Abduhua, Rešida Ridaa, Sejjida Kutba, Abu l-Ala Mevdudija, Hasana Bennaa, Mahmuda Šeltuta i drugih savremenih mufessira.
  • Kur’an u savremenom dobu (hrestomatija tekstova), izd. Svjetlost, Sarajevo, 1991. U ovom zborniku tekstova, pisanih od muslimanskih i nemuslimanskih autora, pokazuje se divergentnost savremenih pristupa Kur'anu. Autor herstomatije donosi tekstove od evropskih i američkih kur'anologa s područja današnjeg mističkog, jezičko-analitičkog, tradicionalnog, racionalnog... tumačenja Kur'anskog teksta. Ova Karićeva hrestomatija tekstova o Kur'anu bila je prva opsežnija hrestomatija objavljena nakon poznatih djela Nerkeza Smailagića. Politička i ideologijska tumačenja Kur'anskog teksta javila su se i kao raličite teorije oslobođenja muslimanskih naroda od kolonijalizma.
  • Hermeneutika Kur’ana, izd. Filozofska istraživanja, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1990. Djelo Hermeneutika Kur'ana je Karićeva doktorska disertacija odbranjena na Filološkom fakultetu u Beogradu, 1989. godine. Tematika kojom se ova disertacija bavi privukla je pozornost časopisa i biblioteke Hrvatskog filozofskog društva Filozofska istraživanja, te je u cjelosti i objavljena u trećem kolu (1990. godine). Knjiga Hermeneutika Kur'ana bavi se klasičnim pitanjima i problemima hermeneutike i egzegeze Kur'ana i približava tu problematiku našem čitateljstvu koje je upućeno u suvremene teorije recepcije. Komparativnom i kontrastivnom analizom Karić dokazuje da su na islamskom istoku u periodu od 700. -1400. godine nastale mnogobrojne teorije recepcije Svetoga Teksta, a mnoge su izvršile izravan utjecaj na evropske teorije recepcije. Karić posebno raspravlja, u nekoliko poglavlja, o hermeneutičkim konsekvencama konsonantiziranja i vokaliziranja Kur'anskog teksta, te pitanjima koje ta dva procesa u čitanjima Kur'ana (kiraetima Kur'ana) imaju u znanostima semitistike. Semiti u semitskim pismima prvo razumijevaju Sveti Tekst, tek ga potom čitaju, dok većina indoevropskih naroda u svojim pismima prvo čitaju Sveti Tekst, tek ga potom razumijevaju, - jedna je od poruka ove Karićeve knjige. U ovom djelu autor je pokazao da Gadamerove, Massignonove, Lohmanove, de Saussureove teorije o govoru, jeziku i tekstu imaju svoje korespondirajuće teorijske pandane u teorijama recepcije na islamskom istoku.
  • Politička i ideologijska tumačenja Kur’ana i islama (hrestomatija tekstova), izd. Kulturni radnik, Zagreb, 1990. Zbornik tekstova koje je Karić preveo s arapskog i engleskog jezika. Tekstovi tematiziraju moderne ideološke i političke interpretacije svetih tekstova, posebice Kur'ana. Ovaj se zbornik bavi teorijskim problemima ideologije revivalizma i fundamentalizma u tradicionalnim zemljama islama u kontekstu njihovog susreta sa Modernom. Zbornik uključuje i tekstove koji kritički pokazuju kako ideološki i politički pokreti Srednjeg i Bliskog istoka koriste i utilitariziraju Poruku svoje Scriptura Sacra u borbi za inteletualnu, ideološku, političku, kulturnu, ekonomsku... (pre)vlast. Autori tekstova uvrštenih u ovaj zbornik su poznati profesori (Ivonne Haddad, John L. Esposito, Abdulaziz Sachedina, Michael M. J. Fischer, Khurshid Ahmad, Khalid M. Ishaque, itd.)
  • Uvod u tefsirske znanosti, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1986. Ovaj Karićev Uvod u tefsirske znanosti je fakultetski udžbenik iz hermeneutike i egzegeze Kur'ana, napose herm. i egzeg. klasičnog perioda. Osim opisa problema kojim se bavila klasična islamska teorija recepcije svetog štiva, autor donosi i suvremene evropske hermeneutičke i egzegetske teorije koje su Evropljani domislili tokom svog višestoljetnog susreta sa Kur'anom.
  • Prijevod Kur’ana na bosanski, komentatorske bilješke i pogovor, izd. Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995. Ovaj prijevod Kur'ana (1339 stranica) je plod Karićevih uvida u klasičnu i savremenu hermeneutičku i egzegetsku islamsku i zapadnu literaturu i izvore. Prijevod je objavljen zajedno sa originalnim tekstom, u formi face-to-face. Karićev pogovor Kur'anski univerzum, objavljen kao završni komentar svome prijevodu Kur'ana, je opsežna rasprava koja tematizira mjesto Kur'ana u klasičnoj i savremenoj duhovnosti islama. Posebno je stavljen akcenat na ulogu Kur'ana u današnjem svijetu i u dobu planetarnog susreta religija i kultura.
  • Tefsir (prošireno izd. Uvoda u tefsirsku nauku), izd. Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995. godine. Ovo prošireno izdanje Uvoda u tefsirsku nauku objavljeno je kao dodatni komentar Karićevom Prijevodu Kur'ana.
  • Enciklopedija Ihvanus-safa, izd. Vrhovno isl. starješinstvo, Sarajevo, 1986. (Magistarska radnja objavljena u 500 primjeraka, bavi se djelom RASA'ILU AL-IKHWAN AL-SAFA (Traktati ili enciklopedija Iskrene braće, tajnog filozofskog saveza koji je žživio u Basri oko 950. godine po Isa a.s.). Karić u ovoj monografiji o ovoj drevnoj enciklopediji detektira i opisuje utjecaje grčkog filozofijskog nasljeđa na klasično islamsko mišljenje u Bagdadu, Basri i Kufi u X stoljeću. Karić je opisao traktate iz numerologije, geometrije, astronomije, geografije, muzike, logike (Porfirijeve Isagoge), zatim traktate koji se bave Aristotelovim Kategorijama, Prvim analitikama, Drugim analitikama, mineralogijom, meteorologijom, embriologijom, itd. Ovo se Karićevo djelo bavi i pitanjem filozofijske terminologije, kako su drevni Arapi transkribirali grčke filozofijske pojmove, itd. Ukratko, Karićeva monografija o Traktatima ili Enciklopediji Iskrene braće opisuje na koji je način ostvaren dijalog filozofa Bagdada iz X stoljeća po Isa a.s. i grčke filozofije iz vremena Pitagore, Sokrata, Aristotela, Porfirija...
  • Crni tulipan, putopis hodočasnika iz Bosne, Izdavač: Tugra, Sarajevo, 2008. god. (133 str.; 18,5 cm) 37. Galaluddin as-Suyuti: život i komentatorsko djelo, Izdavači: El-Kalem i Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2009., (452. str., 21 cm) Crni tulipan je 2009. god preveden na njemački jezik pod naslovom "Die schwarze Tulpe".[5]
  • Pjesme divljih ptica, roman, Izdavač: Tugra, Sarajevo, 2009. god. (415 str.; 978-9958-660-27-6)
  • Jevrejsko groblje, roman, Izdavač: Tugra, Sarajevo, 2011. god. (603 str.; ISBN:978-9958-660-412)
  • Slučajno čovjek, roman, Izdavač: Tugra, Sarajevo, 2013. god. (387 str.; ISBN:978-9958-660-467)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]