Epikontinentalni pojas

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona

Epikontinentalni pojas svake obalne države obuhvata morsko dno i njegovo podzemlje izvan njenog teritorijalnog mora preko čitavoga prirodnog produžetka kopnenog područja (tzv. kontinentalna ravnina) do vanjskog ruba kontinentalnog ruba, ili do udaljenosti od 200 morskih milja od polaznih linija od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, tamo gdje vanjski rub kontinentalne orubine ne doseže te udaljenosti.[1][2][3][2][4]

Prava obalne države u epikontinentalnom pojasu[uredi | uredi izvor]

Obalna država nad epikontinentalnim pojasom ostvaruje suverena prava u oblasti istraživanja i iskorištavanja prirodnih bogatstava. Prava obalne države isključiva su u tom smislu da, ako ne istražuje epikontinentalni pojas ili ne iskorištava njegove prirodne resurse, niko ne može poduzeti te djelatnosti bez izričitog pristanka te države.

Prava obalne države na epikontinentalni pojas ne ovise o stvarnoj ili zamišljenom polaganju prava na isti, niti o bilo kakvom izričitom proglasu (za razliku od isključivog privrednog pojasa kojeg obalna država mora proglasiti).

Prirodna bogatstva na koja obalna država polaže suverena prava obuhvataju:

  • rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i podzemlja, i
  • živi svijet koji pripada vrstama od dna, odnosno bića koja su u stadiju u kojem se mogu loviti bilo nepomična na morskom dnu ili ispod njega ili su nesposobna pomicati se ako nisu u stalnom fizičkom dodiru s morskim dnom ili podzemljem.

Pravni položaj voda i zračnog prostora iznad epikontinentalnog pojasa[uredi | uredi izvor]

Morski pojasevi prema Međunarodnom pravu

Prava obalne države na epikontinentskom pojasu ne obuhvataju pravni položaj voda iznad njega, niti zračnog prostora iznad tih voda. Prema tome, ukoliko obalna država nije proglasila svoj ekonomski pojas, ona nema nikakva suverena prava na stubu vode iznad epikontinentalnog pojasa, kao ni na zračnom prostoru iznad njega.

Ostvarivanje prava obalne države na epikontinentalnom pojasu ne smije se povrijediti, niti na bilo koji neopravdan način ometati plovidbu, te druga prava i slobode drugih država.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šliaupa, Salius; Hoth, Peer (2011). "Geological Evolution and Resources of the Baltic Sea Area from the Precambrian to the Quaternary". u Harff, Jan; Björck, Svante; Hoth, Peter (ured.). The Baltic Sea Basin. Springer. ISBN 978-3-642-17219-9.
  2. ^ a b Encinas, Alfonso; Pérez, Felipe; Nielsen, Sven; Finger, Kenneth L.; Valencia, Victor; Duhart, Paul (2014). "Geochronologic and paleontologic evidence for a Pacific–Atlantic connection during the late Oligocene–early Miocene in the Patagonian Andes (43–44°S)". Journal of South American Earth Sciences. 55: 1–18. doi:10.1016/j.jsames.2014.06.008.
  3. ^ Nielsen, S.N. (2005). "Cenozoic Strombidae, Aporrhaidae, and Struthiolariidae (Gastropoda, Stromboidea) from Chile: their significance to biogeography of faunas and climate of the south-east Pacific". Journal of Paleontology. 79: 1120–1130. doi:10.1666/0022-3360(2005)079[1120:csaasg]2.0.co;2.
  4. ^ Guillame, Benjamin; Martinod, Joseph; Husson, Laurent; Roddaz, Martin; Riquelme, Rodrigo (2009). "Neogene uplift of central eastern Patagonia: Dynamic response to active spreading ridge subduction?". Tectonics. 28.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]