Epilepsija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Epilepsija je poremećaj funkcije mozga, a predstavlja naglo pražnjenje velikog broja neurona u mozgu što dovodi do epileptičnih napada. Spada među česta oboljenja neurologiji. Na 1000 stanovnika oboli od 3 do 5 pacijenata.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Prema etiologiji možemo je podijeliti na

  • simptomatsku
  • idiopatsku

Simptomatska epilepsija podrazumjeva onu vrstu epilepsije koja se javlja kao simptom poznatog poremećaja u mozgu. Najčešći poznati uzroci epilepsije su: povrede glave, krvarenja u mozgu, moždani udar, apscesi, bakterijski i virusni encefalitis, hirurške opercije na mozgu, komplikacije prilikom poroda ili rođenja, alkohol, tumori.

Idiopatska epilepsija je epilepsija nepoznatog uzroka.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Prema kliničkoj slici epilepsiju djelimo na

  • generaliziranu epilepsiju
  • parcijalnu epilepsiju

Kod generalizirane epilepsije razlikujemo dvije vrste epileptičnih napada:

Veliki napad[uredi | uredi izvor]

Očituje se naglim gubitkom svijesti. Prilikom pada, usljed gubljenja svijesti vrlo često dođe do povreda glave. Napad se sastoji od dvije faze: klonična i tonična faza. U toničnoj, početnoj fazi, koja traje dvadesetak do tridesetak sekundi bolesnik ima zgrčene polusavijene ruke i ispružene noge, ne diše, i postaje cianotičan u licu. Poslije toga prelazi u kloničnu fazu, u kojoj bolesnik ponovo počinje disati, pojavljuje se pjena na ustima koja može biti i krvava zbog ugriza na jeziku koji je vrlo čest, zatim se javljaju trzaji koji su simetrični i sinhroni. U ovoj fazi može doći i do popuštanja sfinktera te se bolesnik vrlo često nekontrolisano pomokri, a rjeđe defecira. Ova faza traje nekoliko minuta. Po završetku napada, bolesnik ima amneziju za period napada, osjeća se iscrpljeno i pospano.

Mali napad[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta epileptičnog napada može se javiti samostalno ili u kombinaciji sa ostalim oblicima epileptičnih manifestacija. Ova vrsta napada se očituje kao kratkotrajni prekid kontinuiteta svijesti. Najčešće djeluje kao da se bolesnik zagledao u jednu tačku, a u rjeđem broju slučajeva može automatski nastaviti započetu radnju. Poslije malog napada, bolesnik ne osjeća umor, i nastavlja sa prethodno započetom radnjom kao da se ništa nije dogodilo. Kao i kod velikog napada bolesnik se ne sjeća vremena kada je imao napad.

Parcijalna[uredi | uredi izvor]

Parcijalna epilepsija nastaje pražnjenjem nervnih ćelija u ograničenom djelu kore velikog mozga. Parcijalna epilepsija ima dvije vrste napada: motorni napadi i senzitivni napadi. Poseban vid epilepsije su Psihomotorna i Temporalna epilepsija.

Dijagnosticiranje[uredi | uredi izvor]

Iako je nedovljan za sigurno dijagnosticiranje EEG ima veoma značajnu ulogu u postavljanju dijagnoze. Pored detaljnog neurološkog pregleda i EEG-a neohodno je i uzeti detaljnu anamnezu bolesnika.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: