Epitalamus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Epithalamus
(Epithalamus)
Epithalamus.png
Presjek mozga u srednjoj sagitalnoj ravni. Epitalamus je označen crvenom bojom, po 'habenulskoj komisuri', 'pinealnom tijelu' i 'zadnjoj komisuri', projekcijom sprijeda koja sadrži ‘’stria medullaris’’
Identifikatori
Gray's p.812
MeSH A08.186.211.577.200
NeuroLex ID Epithalamus
TA A14.1.08.002
A14.1.08.501
FMA 62009
Anatomska terminologija

Epitalamus je leđni (dorzalni) adnji segment međumozga (diencephalon) – dijela prednjeg mozga koji sadrži i talamus, hipotalamus i hipofizu. Uključuje habenulu i njihova, međusobno povezujuća, vlakna u habenulskoj komisuri, u stria medullaris talamusa i epifizi.[1][2][3][4]

Funkcije[uredi | uredi izvor]

Funkcija epitalamusa je povezivanje limbusnog sistema sa drugim dijelovima mozga. Neke funkcije njegovih komponenti uključuje lučenje melatonin epifize , koja učestvuje u cirkadijskim ritmovima i regulaciji motornih puteva i emocija.

Komponente[uredi | uredi izvor]

Epitalamus se sastoji od habenulskog trougla, epifize i habenulske komisure. Povezan je sa limbusnim sistemom i baznom ganglijom.

Vrste koje posjeduju fotoreceptivnih parapinealne organe imaju asimetriju epitalmusne habenule, lijevo (dorzalno).[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
  2. ^ Graeme K. Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, ISBN 0-12-361811-8.
  3. ^ Nelson D. L., Michael M. Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman, 2013.ISBN 978-1-4641-0962-1.
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  5. ^ Concha, M. L.; Wilson, S. W. (2001). "Asymmetry in the epithalamus of vertebrates". J Anat. 199 (1-2): 63–84. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]