Epitalamus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Epithalamus
(Epithalamus)
Epithalamus.png
Presjek mozga u srednjoj sagitalnoj ravni. Epitalamus je označen crvenom bojom, po 'habenulskoj komisuri', 'pinealnom tijelu' i 'zadnjoj komisuri', projekcijom sprijeda koja sadrži ‘’stria medullaris’’
Identifikatori
Gray'sp.812
MeSHA08.186.211.577.200
NeuroLex IDEpithalamus
TAA14.1.08.002
A14.1.08.501
FMA62009
Anatomska terminologija

Epitalamus je leđni (dorzalni) adnji segment međumozga (diencephalon) – dijela prednjeg mozga koji sadrži i talamus, hipotalamus i hipofizu. Uključuje habenulu i njihova, međusobno povezujuća, vlakna u habenulskoj komisuri, u stria medullaris talamusa i epifizi.[1][2][3][4]

Funkcije[uredi | uredi izvor]

Funkcija epitalamusa je povezivanje limbusnog sistema sa drugim dijelovima mozga. Neke funkcije njegovih komponenti uključuje lučenje melatonin epifize , koja učestvuje u cirkadijskim ritmovima i regulaciji motornih puteva i emocija.

Komponente[uredi | uredi izvor]

Epitalamus se sastoji od habenulskog trougla, epifize i habenulske komisure. Povezan je sa limbusnim sistemom i baznom ganglijom.

Vrste koje posjeduju fotoreceptivnih parapinealne organe imaju asimetriju epitalmusne habenule, lijevo (dorzalno).[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
  2. ^ Graeme K. Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, ISBN 0-12-361811-8.
  3. ^ Nelson D. L., Michael M. Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman, 2013.ISBN 978-1-4641-0962-1.
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  5. ^ Concha, M. L.; Wilson, S. W. (2001). "Asymmetry in the epithalamus of vertebrates". J Anat. 199 (1–2): 63–84.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]