Epizoda u životu berača željeza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Epizoda u životu berača željeza
RežiserDanis Tanović
ProducentAmra Bakšić-Čamo
Čedomir Kolar
Danijel Hočevar
Scenarist(i)Danis Tanović
UlogeNazif Mujić
KinematografijaErol Zubčević
MontažaTimur Makarević
Distributer
  • Vertigo Média Izmijeni na Wikipodacima
Premijera2013.
Trajanje75
ZemljaBosna i Hercegovina, Francuska, Slovenija
Jezikbosanski, romski

Epizoda u životu berača željeza je bosanskohercegovački film iz 2013. godine u režiji Danisa Tanovića. Film je na međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu 16. februara 2013. dobio Srebrnog medvjeda za najbolji film a Nazif Mujić je dobio Srebrnog medvjeda za najbolju mušku ulogu.[1][2] Film je osim ove dvije nagrade dobio posebnu nagradu ekumenskog žirija.[3] Film je za samo 35.000 KM[4] (17.000 eura)[2] realiziran u produkciji kuća iz BiH, Slovenije i Francuske, a opisuje istiniti događaj s kraja 2011. kada je jednoj ženi u središnjoj Bosni odbijena liječnička pomoć zbog toga jer porodica nije bila zdravstveno osigurana. U filmu pogođena romska porodica glumi samu sebe.[2]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Nazif (Nazif Mujić), Senada (Senada Alimanović) i njihove dvije male kćeri preživljavaju sa malom količinom novca. Nazif skuplja staro željezo i rastavlja stare automobile kako bi ih prodao u staro željezo. Kad se trudna Senada počinje osjećati loše, Nazif je vodi u bolnicu, ali tamo saznaju da je dijete koje ona nosi umrlo i da ona mora ići na specijalističku kliniku za hirurgiju. Senada nema karticu izdatu od državnog osiguranja; direktor u klinici joj odbija liječenje sve dok ne plati 980 maraka, što je bilo nemoguća suma za ovu siromašnu porodicu. Na koja god vrata je pokucala bila je odbijena, a utrka se nastavlja da bi se pronašlo rješenje prije nego Senada podlegne bolesti.[5]

Uloge[uredi | uredi izvor]

Nazif Mujić, Senada Alimanović, Sandra Mujić i Šemsa Mujić

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Uvećana studija slučaja siromaštva i rasizma na samim marginama moderne Evrope, ovaj oštro snimljeni kandidat za Zlatnog medvjeda u Berlinu kombinira emocionalnu snagu sa estetskom težinom. Sniman u sumornu zimu u bosanskohercegovačkom osiromašenom kraju, Epizoda u životu berača željeza, publici neće biti lagana za gledanje. Kratki scenarij filma blisko oslikava pravi incident koji je postao nacionalni skandal u Bosni, u kojoj jako siromašna porodica koja pripada progonjenoj romskoj manjini, nailazi na potencijalno fatalni zid državne birokracije. U nadahnutom činu kino naturalizma, Tanović kontaktira prave aktere u središtu ove priče te ih poziva da predstave na filmu svoje na život i smrt iskušenje. Njihove slatke kćerkice, Sandra i Šemsa, također igraju svoje uloge. Impresivno, pojavljuju se i neki od stvarnih doktora umiješanih u stvarni incident. Kamera je spretna i intimna, sa sirovom estetikom koja odgovara ovoj teškoj temi. Klinika je uokvirena s dugim nijemim scenama Nazifa u potrazi za metalom na snježnim deponijama smeća i pustoši cesta, naglašavajući težak očaj koji prožima život bez sigurnosti. S obzirom na Tanovićev neobični metod snimanja, Nazifu i Senadi može biti oprošteno za njihove povremeno slabe nastupe. Epizoda u životu berača željeza nije ugodna za gledanje, a nedostaje mu urednički kontekst konvencionalnog dokumentarca, koji se mogao napraviti da bude dostupniji gledaocima izvan Balkana. Imajući ovo u vidu, to je univerzalna ljudska priča, sa srcem, sumorno uvjerljiva porodična drama sa potmulim bijesom na rubu političkog protesta.

Stephen Dalton, Hollywood Reporter [6]

Citati[uredi | uredi izvor]

...Ovo je prvi put da sam na jednom ovakvom festivalu. Želio bih se zahvaliti svojoj ženi i djeci i mom najboljem prijatelju, Danisu Tanoviću...

– Nazif Mujić prilikom dodjele Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca.[2]

...Nadam se da ću jednom doći na Berlinale s malo veselijom temom...

– Danis Tanović prilikom dodjele Srebrnog medvjeda za najbolji film.[2]

...Mislim da je potrebno da ova priča bude viđena, ne samo da bi se pokrenule diskusije o našem društvu i svim vrstama otuđenja i diskriminacije koje su u njemu prisutne, nego da se kroz emocionalno shvatanje stanja žrtve dođe do momenta u kojem ćemo sami sebi postaviti pitanje: Kakvi smo to ljudi postali? Da li je moguće da sedamnaest godina nakon rata u kojem sam svakodnevno bio svjedok nevjerovatne ljudske hrabrosti I požrtvovanosti, u kojem su ljudi riskirali glavu da pomognu nepoznatom u nevolji, mi danas živimo u društvu koje se ne osvrće na ugrožene, koje se pravi da ne vidi užas koji nas okružuje. Nijedan sistem nije nehuman dok god postoje dobri ljudi među nama...

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "PREISE DER INTERNATIONALEN JURY". berlinale.de. Pristupljeno 22. 2. 2016.
  2. ^ a b c d e "Slavlje za 'Berača željeza', ali i nagrada za 'Krugove'". dw.de. Pristupljeno 22. 2. 2016.
  3. ^ "'Berači željeza' pobrali najviše nagrada". filmski.net. Arhivirano s originala, 21. 8. 2014. Pristupljeno 22. 2. 2016.
  4. ^ "Miljenko Jergović: Tanovićevi berači željeza". radiosarajevo.ba. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 22. 2. 2016.
  5. ^ "At Berlin festival, Danis Tanovic film takes story, cast from life". latimes.com. Pristupljeno 22. 2. 2016.
  6. ^ "An Episode in the Life of an Iron Picker: Berlin Review". hollywoodreporter.com. Pristupljeno 22. 2. 2016.
  7. ^ "Novi film Danisa Tanovića u konkurenciji Berlinalea". radiosarajevo.ba. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 22. 2. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]