Erazmova nagrada
Erazmova nagrada je godišnje priznanje koje dodjeljuje nizozemska Fondacija Praemium Erasmianum pojedincima ili institucijama za izuzetan doprinos u oblastima kulture, društva ili društvenih nauka u Evropi i svijetu.[1] Ova nagrada se ubraja među najuglednija evropska priznanja u navedenim područjima.[2]
Nagrada nosi ime po Erazmu Roterdamskom, nizozemskom renesansnom humanisti, čije je djelovanje imalo značajan utjecaj na razvoj evropske intelektualne i kulturne tradicije.
Nagrada i prateće priznanje
[uredi | uredi izvor]Erazmova nagrada od 2024. dodjeljuje se u obliku novčanog iznosa od 150.000 eura,[1] kao i pratećeg priznanja u obliku umjetnički oblikovane dekoracije. Ovo priznanje dizajnirao je Bruno Ninaber van Eyben 1995.
Dekoracija ima oblik trake savijene u formi harmonike, čiji su krajevi izrađeni od titanijskih ploča. Na traci je ispisan tekst u rukopisu Erazma Roterdamskog, preuzet iz njegovog pisma upućenog Jeanu Carondeletu 5. januara 1523.
Izvorni tekst na latinskom jeziku glasi:
Variae sunt ingeniorum dotes multae seculorum varietates sunt. quod quisque potest in medium proferat nec alteri quisquam invideat qui pro sua virili suoque modo conatur publicis studiis utilitatis aliquid adiungere.
– Erazmo Roterdamski[3]
Prijevod:
Različiti su darovi genija i mnogobrojne su razlike među vremenima. Neka svako iznese ono što može i neka niko ne zavidi drugome ko, u skladu sa svojim sposobnostima i na svoj način, nastoji doprinijeti općem dobru i obrazovanju.
– Erazmo Roterdamski
Ceremonija i dodjela nagrade
[uredi | uredi izvor]Svečana ceremonija dodjele Erazmove nagrade obično se održava u Kraljevskoj palači u Amsterdamu, gdje nagradu uručuje patron Fondacije, kralj Willem-Alexander od Nizozemske (od 2015).
U okviru ceremonije organizuje se i niz akademskih i kulturnih aktivnosti u saradnji s različitim naučnim i kulturnim institucijama. Ovi programi uključuju predavanja, naučne konferencije, radionice, izložbe, scenske nastupe (ples, muzika i teatar), kao i druge obrazovne sadržaje. Također se objavljuje i esej posvećen laureatu i njegovom radu.[4]
Nagrada se prvi put dodijelila 1958, a do 2015. dodijeljena je ukupno 73 puta u periodu od 53 godine.[5] Oblast u kojoj će nagrada biti dodijeljena unaprijed određuje Upravni odbor Fondacije Praemium Erasmianum, nakon čega savjetodavni komitet, u konsultaciji s domaćim i stranim stručnjacima, predlaže laureata. Konačnu odluku o dobitniku donosi Upravni odbor Fondacije.[4]
Godine 2015. Erazmovu nagradu dobili su urednici Wikipedije, u okviru teme ″Digitalna kultura″. Prema obrazloženju Fondacije, Wikipedia je prepoznata kao projekat koji je značajno doprinio širenju znanja kroz sveobuhvatnu i javno dostupnu enciklopediju.[6] Nagradu su primila tri predstavnika Wikipedia zajednice, koji su predstavljali različite nove inicijative unutar projekta.
Mladi istraživači
[uredi | uredi izvor]Erazmova nagrada nije koncipirana s ciljem podsticanja mladih istraživača.[4] Ipak, od 1988. Fondacija Praemium Erasmianum svake godine dodjeljuje ″Istraživačke nagrade″ namijenjene autorima izuzetno kvalitetnih doktorskih disertacija iz oblasti prava, humanističkih nauka i društvenih nauka. Ovim programom se, odvojeno od glavne nagrade, prepoznaje i podržava naučna izvrsnost u ranoj fazi akademske karijere.
Dobitnici nagrade
[uredi | uredi izvor]| Fotografija | Godina | Dobitnik | Napomene |
|---|---|---|---|
| 1958. | Narod Austrije[7] | Kulturno naslijeđe. Nagrada je dodijeljena na Univerzitetu u Milanu. Sredstva iz nagradnog fonda dodijeljena su austrijskim studentima koji studiraju u Evropi, stranim studentima koji studiraju u Austriji, kao i za arheološka iskopavanja u Efesu. | |
| 1959. | Robert Schuman | ||
| Karl Jaspers | |||
| 1960. | Marc Chagall | ||
| Oskar Kokoschka | |||
| 1962. | Romano Guardini | ||
| 1963. | Martin Buber | ||
| 1964. | Međunarodna akademska unija | ||
| 1965. | Charlie Chaplin, Ingmar Bergman | ||
| 1966. | Herbert Read, René Huyghe | ||
| 1967. | Jan Tinbergen | ||
| 1968. | Henry Moore | ||
| 1969. | Gabriel Marcel, Carl Friedrich von Weizsäcker | ||
| 1970. | Hans Scharoun | ||
| 1971. | Olivier Messiaen | ||
| 1972. | Jean Piaget | ||
| 1973. | Claude Lévi-Strauss | ||
| 1974. | Ninette de Valois, Maurice Béjart | ||
| 1975. | Ernst Gombrich, Willem Sandberg | ||
| 1976. | Amnesty International, René David | ||
| 1977. | Werner Kaegi, Jean Monnet | ||
| 1978. | Lutkarsko pozorište / Tema lutkarstvo:
|
||
| 1979. | Die Zeit, Neue Zürcher Zeitung | ||
| 1980. | Nikolaus Harnoncourt, Gustav Leonhardt | ||
| 1981. | Jean Prouvé | ||
| 1982. | Edward Schillebeeckx | ||
| 1983. | Raymond Aron, Isaiah Berlin, Leszek Kołakowski, Marguerite Yourcenar | ||
| 1984. | Massimo Pallottino | ||
| 1985. | Paul Delouvrier | ||
| 1986. | Václav Havel | ||
| 1987. | Alexander King | ||
| 1988. | Jacques Ledoux | ||
| 1989. | Međunarodna komisija pravnika | ||
| 1990. | Grahame Clark | ||
| 1991. | Bernard Haitink | ||
| 1992. | Glavni arhiv Indija | ||
| Simon Wiesenthal | |||
| 1993. | Peter Stein | ||
| 1994. | Sigmar Polke | ||
| 1995. | Renzo Piano | ||
| 1996. | William Hardy McNeill | ||
| 1997. | Jacques Delors | ||
| 1998. | Mauricio Kagel, Peter Sellars | ||
| 1999. | Mary Robinson | ||
| 2000. | Hans van Manen | ||
| 2001. | Claudio Magris, Adam Michnik | ||
| 2002. | Bernd i Hilla Becher | ||
| 2003. | Alan Davidson | ||
| 2004. | Abdolkarim Soroush, Sadik Al-Azm i Fatema Mernissi | ||
| 2005. | Simon Schaffer i Steven Shapin | ||
| 2006. | Pierre Bernard | ||
| 2007. | Péter Forgács | ||
| 2008. | Ian Buruma | ||
| 2009. | Antonio Cassese, Benjamin B. Ferencz | ||
| 2010. | José Antonio Abreu | ||
| 2011. | Joan Busquets | ||
| 2012. | Daniel Dennett | ||
| 2013. | Jürgen Habermas | ||
| 2014. | Frie Leysen[8] | Tema: "Pozorište, publika i društvo" | |
| 2015. | Zajednica Wikipedije[6] | ″Za promovisanje širenja znanja kroz sveobuhvatnu i univerzalno dostupnu enciklopediju. Kako bi to postigli, pokretači Wikipedije osmislili su novu i efikasnu demokratsku platformu. Nagrada posebno prepoznaje Wikipediju kao zajednicu — zajednički projekat koji uključuje desetine hiljada volontera širom svijeta.″ | |
| 2016. | A. S. Byatt[9] | ″Za inspirativan doprinos pisanju životnih priča.″ | |
| 2017. | Michèle Lamont[10] | ″Za njen posvećen doprinos istraživanjima u društvenim naukama o odnosu između znanja, moći i raznolikosti.″ | |
| 2018. | Barbara Ehrenreich[11] | ″Za davanje glasa grupama u društvu koje bi inače ostale nečujne.″ | |
| 2019. | John Adams[12] | "Zato što je stvorio novi muzički idiom spajanjem elemenata džeza, popa i klasične muzike" | |
| 2021. | Grayson Perry[13] | "Perry je razvio jedinstven vizuelni jezik, pokazujući da umjetnost pripada svima i da ne bi trebala biti elitistička stvar." | |
| 2022. | David Grossman[14] | "On nastoji razumjeti ljude iznutra i posmatrati drugoga s ljubavlju, preko granica rata i historije." | |
| 2023. | Trevor Noah[15] | "... za njegov inspirativan doprinos temi 'Pohvala ludosti', nazvanoj po Erazmovoj najpoznatijoj knjizi, koja je ispunjena humorom, društvenom kritikom i političkom satirom. Svojom oštroumnom, podrugljivom, ali inkluzivnom političkom komedijom, Noah, u očima žirija, afirmiše 'erazmovski duh'." | |
| 2024. | Amitav Ghosh[16] | "Nagradu prima za svoj strastveni doprinos temi 'zamišljanje nezamislivog', u kojoj nezapamćena globalna kriza – klimatske promjene – dobija oblik kroz pisanu riječ. Ghosh se duboko posvetio pitanju kako zadovoljiti pravdu pred ovom egzistencijalnom prijetnjom koja prkosi našoj mašti. Njegov rad nudi lijek čineći neizvjesnu budućnost opipljivom kroz uvjerljive priče o prošlosti. On također koristi svoje pero kako bi pokazao da je klimatska kriza zapravo kulturna kriza koja proizlazi iz nedostatka mašte." | |
| 2025. | Donna Haraway[17] | "Tema ovogodišnje nagrade je 'potraga za onim što nas povezuje'. Haraway je altruistička misliteljica koja istražuje brojne međusobne veze između biologije, književnosti, umjetnosti kao i društvenog i političkog angažmana. Poput Erazma u 'Pohvali ludosti', ona izaziva ljudske misaone obrasce i ponašanja koja su u suprotnosti s humanističkim idealima poput jednakosti i otvorenosti. Ono što izdvaja Haraway jeste to što svoje razmišljanje proširuje izvan ljudi, obuhvatajući sva živa bića." | |
| 2026. | Steve McQueen[18] |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Over Erasmusprijs". Erasmusprijs.org (jezik: nizozemski). Stichting Praemium Erasmianum. Pristupljeno 19. 5. 2026.
- ↑ Erhart, Ed (2015). "Wikipedia turns 14, receives prestigious Erasmus Prize 2015". Diff.wikimedia.org (jezik: engleski). Wikimedia Foundation. Pristupljeno 19. 5. 2026.
- ↑ "About Erasmus Prize". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Stichting Praemium Erasmianum. Pristupljeno 20. 5. 2026.
- 1 2 3 "Organisation". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Stichting Praemium Erasmianum. Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ "Erasmus Prize" (jezik: engleski). Praemium Erasmianum Foundation. Arhivirano s originala, 3. 12. 2017. Pristupljeno 24. 1. 2015.
- 1 2 "Wikipedia". Erasmusprijs.org (jezik: nizozemski). Stichting Praemium Erasmianum. 2015. Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation. "The Austrian people". erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. maj 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2014). "Frie Leysen: Citation". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2016). "A.S. Byatt". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2017). "Michèle Lamont". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2018). "Barbara Ehrenreich". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2019). "John Adams". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2021). "Grayson Perry". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2022). "David Grossman". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2023). "Trevor Noah". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2024). "Amitav Ghosh". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2025). "Donna Haraway". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
- ↑ Praemium Erasmianum Foundation (2020). "Steve McQueen". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.