Idi na sadržaj

Erazmova nagrada

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Erazmova nagrada je godišnje priznanje koje dodjeljuje nizozemska Fondacija Praemium Erasmianum pojedincima ili institucijama za izuzetan doprinos u oblastima kulture, društva ili društvenih nauka u Evropi i svijetu.[1] Ova nagrada se ubraja među najuglednija evropska priznanja u navedenim područjima.[2]

Nagrada nosi ime po Erazmu Roterdamskom, nizozemskom renesansnom humanisti, čije je djelovanje imalo značajan utjecaj na razvoj evropske intelektualne i kulturne tradicije.

Nagrada i prateće priznanje

[uredi | uredi izvor]

Erazmova nagrada od 2024. dodjeljuje se u obliku novčanog iznosa od 150.000 eura,[1] kao i pratećeg priznanja u obliku umjetnički oblikovane dekoracije. Ovo priznanje dizajnirao je Bruno Ninaber van Eyben 1995.

Dekoracija ima oblik trake savijene u formi harmonike, čiji su krajevi izrađeni od titanijskih ploča. Na traci je ispisan tekst u rukopisu Erazma Roterdamskog, preuzet iz njegovog pisma upućenog Jeanu Carondeletu 5. januara 1523.

Izvorni tekst na latinskom jeziku glasi:

Variae sunt ingeniorum dotes multae seculorum varietates sunt. quod quisque potest in medium proferat nec alteri quisquam invideat qui pro sua virili suoque modo conatur publicis studiis utilitatis aliquid adiungere.

Erazmo Roterdamski[3]

Prijevod:

Različiti su darovi genija i mnogobrojne su razlike među vremenima. Neka svako iznese ono što može i neka niko ne zavidi drugome ko, u skladu sa svojim sposobnostima i na svoj način, nastoji doprinijeti općem dobru i obrazovanju.

Erazmo Roterdamski

Ceremonija i dodjela nagrade

[uredi | uredi izvor]

Svečana ceremonija dodjele Erazmove nagrade obično se održava u Kraljevskoj palači u Amsterdamu, gdje nagradu uručuje patron Fondacije, kralj Willem-Alexander od Nizozemske (od 2015).

U okviru ceremonije organizuje se i niz akademskih i kulturnih aktivnosti u saradnji s različitim naučnim i kulturnim institucijama. Ovi programi uključuju predavanja, naučne konferencije, radionice, izložbe, scenske nastupe (ples, muzika i teatar), kao i druge obrazovne sadržaje. Također se objavljuje i esej posvećen laureatu i njegovom radu.[4]

Nagrada se prvi put dodijelila 1958, a do 2015. dodijeljena je ukupno 73 puta u periodu od 53 godine.[5] Oblast u kojoj će nagrada biti dodijeljena unaprijed određuje Upravni odbor Fondacije Praemium Erasmianum, nakon čega savjetodavni komitet, u konsultaciji s domaćim i stranim stručnjacima, predlaže laureata. Konačnu odluku o dobitniku donosi Upravni odbor Fondacije.[4]

Godine 2015. Erazmovu nagradu dobili su urednici Wikipedije, u okviru teme ″Digitalna kultura″. Prema obrazloženju Fondacije, Wikipedia je prepoznata kao projekat koji je značajno doprinio širenju znanja kroz sveobuhvatnu i javno dostupnu enciklopediju.[6] Nagradu su primila tri predstavnika Wikipedia zajednice, koji su predstavljali različite nove inicijative unutar projekta.

Mladi istraživači

[uredi | uredi izvor]

Erazmova nagrada nije koncipirana s ciljem podsticanja mladih istraživača.[4] Ipak, od 1988. Fondacija Praemium Erasmianum svake godine dodjeljuje ″Istraživačke nagrade″ namijenjene autorima izuzetno kvalitetnih doktorskih disertacija iz oblasti prava, humanističkih nauka i društvenih nauka. Ovim programom se, odvojeno od glavne nagrade, prepoznaje i podržava naučna izvrsnost u ranoj fazi akademske karijere.

Dobitnici nagrade

[uredi | uredi izvor]
Fotografija Godina Dobitnik Napomene
1958. Narod Austrije[7] Kulturno naslijeđe. Nagrada je dodijeljena na Univerzitetu u Milanu. Sredstva iz nagradnog fonda dodijeljena su austrijskim studentima koji studiraju u Evropi, stranim studentima koji studiraju u Austriji, kao i za arheološka iskopavanja u Efesu.
1959. Robert Schuman
Karl Jaspers
1960. Marc Chagall
Oskar Kokoschka
1962. Romano Guardini
1963. Martin Buber
1964. Međunarodna akademska unija
1965. Charlie Chaplin, Ingmar Bergman
1966. Herbert Read, René Huyghe
1967. Jan Tinbergen
1968. Henry Moore
1969. Gabriel Marcel, Carl Friedrich von Weizsäcker
1970. Hans Scharoun
1971. Olivier Messiaen
1972. Jean Piaget
1973. Claude Lévi-Strauss
1974. Ninette de Valois, Maurice Béjart
1975. Ernst Gombrich, Willem Sandberg
1976. Amnesty International, René David
1977. Werner Kaegi, Jean Monnet
1978. Lutkarsko pozorište / Tema lutkarstvo:
1979. Die Zeit, Neue Zürcher Zeitung
1980. Nikolaus Harnoncourt, Gustav Leonhardt
1981. Jean Prouvé
1982. Edward Schillebeeckx
1983. Raymond Aron, Isaiah Berlin, Leszek Kołakowski, Marguerite Yourcenar
1984. Massimo Pallottino
1985. Paul Delouvrier
1986. Václav Havel
1987. Alexander King
1988. Jacques Ledoux
1989. Međunarodna komisija pravnika
1990. Grahame Clark
1991. Bernard Haitink
1992. Glavni arhiv Indija
Simon Wiesenthal
1993. Peter Stein
1994. Sigmar Polke
1995. Renzo Piano
1996. William Hardy McNeill
1997. Jacques Delors
1998. Mauricio Kagel, Peter Sellars
1999. Mary Robinson
2000. Hans van Manen
2001. Claudio Magris, Adam Michnik
2002. Bernd i Hilla Becher
2003. Alan Davidson
2004. Abdolkarim Soroush, Sadik Al-Azm i Fatema Mernissi
2005. Simon Schaffer i Steven Shapin
2006. Pierre Bernard
2007. Péter Forgács
2008. Ian Buruma
2009. Antonio Cassese, Benjamin B. Ferencz
2010. José Antonio Abreu
2011. Joan Busquets
2012. Daniel Dennett
2013. Jürgen Habermas
2014. Frie Leysen[8] Tema: "Pozorište, publika i društvo"
2015. Zajednica Wikipedije[6] ″Za promovisanje širenja znanja kroz sveobuhvatnu i univerzalno dostupnu enciklopediju. Kako bi to postigli, pokretači Wikipedije osmislili su novu i efikasnu demokratsku platformu. Nagrada posebno prepoznaje Wikipediju kao zajednicu — zajednički projekat koji uključuje desetine hiljada volontera širom svijeta.″
2016. A. S. Byatt[9] ″Za inspirativan doprinos pisanju životnih priča.″
2017. Michèle Lamont[10] ″Za njen posvećen doprinos istraživanjima u društvenim naukama o odnosu između znanja, moći i raznolikosti.″
2018. Barbara Ehrenreich[11] ″Za davanje glasa grupama u društvu koje bi inače ostale nečujne.″
2019. John Adams[12] "Zato što je stvorio novi muzički idiom spajanjem elemenata džeza, popa i klasične muzike"
2021. Grayson Perry[13] "Perry je razvio jedinstven vizuelni jezik, pokazujući da umjetnost pripada svima i da ne bi trebala biti elitistička stvar."
2022. David Grossman[14] "On nastoji razumjeti ljude iznutra i posmatrati drugoga s ljubavlju, preko granica rata i historije."
2023. Trevor Noah[15] "... za njegov inspirativan doprinos temi 'Pohvala ludosti', nazvanoj po Erazmovoj najpoznatijoj knjizi, koja je ispunjena humorom, društvenom kritikom i političkom satirom. Svojom oštroumnom, podrugljivom, ali inkluzivnom političkom komedijom, Noah, u očima žirija, afirmiše 'erazmovski duh'."
2024. Amitav Ghosh[16] "Nagradu prima za svoj strastveni doprinos temi 'zamišljanje nezamislivog', u kojoj nezapamćena globalna kriza – klimatske promjene – dobija oblik kroz pisanu riječ. Ghosh se duboko posvetio pitanju kako zadovoljiti pravdu pred ovom egzistencijalnom prijetnjom koja prkosi našoj mašti. Njegov rad nudi lijek čineći neizvjesnu budućnost opipljivom kroz uvjerljive priče o prošlosti. On također koristi svoje pero kako bi pokazao da je klimatska kriza zapravo kulturna kriza koja proizlazi iz nedostatka mašte."
2025. Donna Haraway[17] "Tema ovogodišnje nagrade je 'potraga za onim što nas povezuje'. Haraway je altruistička misliteljica koja istražuje brojne međusobne veze između biologije, književnosti, umjetnosti kao i društvenog i političkog angažmana. Poput Erazma u 'Pohvali ludosti', ona izaziva ljudske misaone obrasce i ponašanja koja su u suprotnosti s humanističkim idealima poput jednakosti i otvorenosti. Ono što izdvaja Haraway jeste to što svoje razmišljanje proširuje izvan ljudi, obuhvatajući sva živa bića."
2026. Steve McQueen[18]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 "Over Erasmusprijs". Erasmusprijs.org (jezik: nizozemski). Stichting Praemium Erasmianum. Pristupljeno 19. 5. 2026.
  2. Erhart, Ed (2015). "Wikipedia turns 14, receives prestigious Erasmus Prize 2015". Diff.wikimedia.org (jezik: engleski). Wikimedia Foundation. Pristupljeno 19. 5. 2026.
  3. "About Erasmus Prize". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Stichting Praemium Erasmianum. Pristupljeno 20. 5. 2026.
  4. 1 2 3 "Organisation". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Stichting Praemium Erasmianum. Pristupljeno 20. 5. 2026.
  5. "Erasmus Prize" (jezik: engleski). Praemium Erasmianum Foundation. Arhivirano s originala, 3. 12. 2017. Pristupljeno 24. 1. 2015.
  6. 1 2 "Wikipedia". Erasmusprijs.org (jezik: nizozemski). Stichting Praemium Erasmianum. 2015. Pristupljeno 20. 5. 2026.
  7. Praemium Erasmianum Foundation. "The Austrian people". erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. maj 2026.
  8. Praemium Erasmianum Foundation (2014). "Frie Leysen: Citation". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  9. Praemium Erasmianum Foundation (2016). "A.S. Byatt". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  10. Praemium Erasmianum Foundation (2017). "Michèle Lamont". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  11. Praemium Erasmianum Foundation (2018). "Barbara Ehrenreich". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  12. Praemium Erasmianum Foundation (2019). "John Adams". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  13. Praemium Erasmianum Foundation (2021). "Grayson Perry". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  14. Praemium Erasmianum Foundation (2022). "David Grossman". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  15. Praemium Erasmianum Foundation (2023). "Trevor Noah". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  16. Praemium Erasmianum Foundation (2024). "Amitav Ghosh". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  17. Praemium Erasmianum Foundation (2025). "Donna Haraway". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.
  18. Praemium Erasmianum Foundation (2020). "Steve McQueen". Erasmusprijs.org (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 5. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]