Ergotizam
| Ergotizam | |
|---|---|
| Drugi nazivi | Ergotoksikoza, trovanje ergotom i vatra Svetog Antuna. |
 | |
| Uznapredovali ergotizam sa gangrenom | |
| Specijalnost | Toksikologija |
| Simptomi |
|
| Uobičajeno pojavljivanje | Nakon konzumiranja ergota |
| Trajanje | Zavisi od stupnja otrovanja |
| Vrste | Konvulzivni, gangrenozni |
| Uzroci | Dugotrajno trovanjs ergotom |
| Faktori rizika | Loše skladištenje žitarica također je doprinijelo riziku od kontaminacije...< |
| Dijagnostička metoda | Fenotipski pregled |
| Prevencija | Uklanjanje ergot tijela stavljanjem prinosa u rastvor slane vode |
| Prognoza | Varijabilna |
| Smrtnost | ? |
Ergotizam je učinak dugotrajnog trovanja ergotom, tradicionalno uzrokovanog gutanjem alkaloida koje proizvodi gljivica Claviceps purpurea - od latinskog clava "toljaga" ili clavus "nokat" i -ceps za "glavu", tj. [ljubičasta gljivica s toljagastom glavom - koja inficira raž i druge žitarice, a u novije vrijeme i djelovanjem brojnih lijekova na bazi ergolina. Poznat je i kao ergotoksikoza, trovanje ergotom i vatra Svetog Antuna.
Znaci i simptomi
[uredi | uredi izvor]Ergotizam je posljedica dugotrajnog trovanja ergotom Efekti ergota na ljude, druge sisare i LSD.[1] Simptomi se mogu grubo podijeliti na konvulzivne simptome i gangrenozne.[1] Ergot alkaloidi, aktivni spojevi koje proizvodi gljiva ergot, mogu uzrokovati ozbiljnu vazokonstrikciju, što dovodi do simptoma poput gangrene i konvulzija. Osim toga, ergot alkaloidi mogu imitirati neurotransmitere i hormone u ljudskom tijelu, uzrokujući halucinacije i utičući na hormonsku ravnotežu. Hronična izloženost ergot alkaloidima povezana je s reproduktivnim problemima, poput spontanih pobačaja i neplodnosti, zbog njihovog djelovanja na hipofizu.[1]
Konvulzivni
[uredi | uredi izvor]
Konvulzivni simptomi uključuju bolne napade i spazme, dijareju, parestezije, svrab, mentalne efekte uključujući maniju ili psihozu, glavobolje, mučninu i povraćanje. Obično gastrointestinalni efekti prethode efektima na centralni nervni sistem.
Gangrena
[uredi | uredi izvor]Suha gangrena je rezultat vazokonstrikcija izazvanih ergotamin-ergokristin alkaloidima gljive. Utiče na slabije vaskularizirane distalne strukture, kao što su prsti na rukama i nogama. Simptomi uključuju deskvamaciju ili ljuštenje kože, slab periferni puls, gubitak periferne osjetljivosti, edem i na kraju smrt i gubitak zahvaćenih tkiva. Vazokonstrikcija se liječi vazodilatatorima.[2]
Uzroci
[uredi | uredi izvor]
Historijski gledano, konzumiranje žitaričnih proizvoda, posebno raži, kontaminiranih gljivicom Claviceps purpurea bio je uzrok ergotizma.[3] Toksični ergolin derivati se nalaze u lijekovima na bazi ergota (kao što su metilergometrin, ergotamin ili, ranije, ergotoksin). Štetni nuspojave javljaju se ili pri visokim dozama ili kada umjerene doze stupe u interakciju sa potencijatorima kao što je eritromicin. Alkaloidi mogu proći kroz laktaciju s majke na dijete, uzrokujući ergotizam kod dojenčadi.
Identifikacija agensa
[uredi | uredi izvor]
Tamnoljubičasta ili crna zrna, poznata kao ergot tijela, mogu se prepoznati u glavicama žitarica ili trave neposredno prije žetve. Kod većine biljaka ergot tijela su veća od normalnih zrna, ali mogu biti manja ako je takvo zrno vrsta pšenice.
Prevencija
[uredi | uredi izvor]Uklanjanje ergot tijela vrši se stavljanjem prinosa u rastvor slane vode; ergot tijela plutaju, dok zdrava zrna tonu.[4] Zaražena polja moraju se duboko preorati; ergota ne može klijati ako je zakopana više od 2,5 cm u tlo i stoga neće ispuštati svoje spore u zrak. Plodored usjeva korištenjem neosjetljivih biljaka pomaže u smanjenju zaraze, budući da spore ergota žive samo jednu godinu. Plodored i duboka obrada tla, kao što je duboko oranje s daskom za odrezivanje, važne su komponente u upravljanju ergota, jer se mnoge žitarice u 21. stoljeću sije praksom "bez oranja" (novi usjevi se siju direktno u strnište iz prethodnog usjeva kako bi se smanjila erozija tla). Divlje i izbjegle trave i pašnjaci mogu se kositi prije nego što procvjetaju kako bi se ograničilo širenje ergota. Hemijske kontrole se također mogu koristiti, ali se ne smatraju ekonomičnim, posebno u komercijalnim operacijama, a klijanje spora ergota može se dogoditi pod povoljnim uvjetima čak i uz upotrebu takvih kontrola.
Okolinski faktori
[uredi | uredi izvor]Prevalencija ergotizma bila je usko povezana s uvjetima okoline, poput hladnog i vlažnog vremena, što je pogodovalo rastu gljivice ergot. Loše skladištenje žitarica također je doprinijelo riziku od kontaminacije. Promjene u poljoprivrednim praksama i uvođenje sorti usjeva otpornih na bolesti uveliko su eliminirali ergotizam u moderno doba.[5]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 van Dongen, Pieter W.J.; de Groot, Akosua N.J.A. (juni 1995). "History of ergot alkaloids from ergotism to ergometrine". European Journal of Obstetrics & Gynecology and Reproductive Biology. 60 (2): 109–116. doi:10.1016/0028-2243(95)02104-z. ISSN 0301-2115. PMID 7641960.
- ↑ Piquemal R, Emmerich J, Guilmot JL, Fiessinger JN (juni 1998). "Successful treatment of ergotism with Iloprost—a case report". Angiology. 49 (6): 493–497. doi:10.1177/000331979804900612. PMID 9631897. S2CID 6348648.
- ↑ Harveson, Bob (17. 8. 2017). "Has Ergot Altered Events in World History?". Cropwatch. unl.edu.
- ↑ Wegulo, Stephen N.; Carlson, Michael P. (2011). "Ergot of Small Grain Cereals and Grasses and Its Health Effects on Humans and Livestock" (PDF). University of Nebraska–Lincoln Extension. Arhivirano s originala (PDF), 16. 4. 2014. Pristupljeno 6. 7. 2025.
- ↑ "Immunotherapy-Resistant Cancers Eliminated in Mouse Study". Oncology Times. 42 (17): 18. 5. 9. 2020. doi:10.1097/01.cot.0000697480.19628.fd. ISSN 0276-2234.
