Idi na sadržaj

Es-Sidžzi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi
Rođenje945.
Sidžistan, dinastija Saffarid (današnji Sistan)[1]
Smrt1020(1020-00-00) (74–75 godina)
PoljeAstronomija, matematika, astrologija
Stranica iz Al Sijzijevog geometrijskog traktata

Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi (oko 945. - oko 1020, također poznat kao Es-Sindžari i Es-Sidžazi; perzijski: ابوسعید سجزی; Es-Sidžzi je skraćenica za "Es-Sidžistani") bio je iranski[2] muslimanski astronom, matematičar i astrolog. Poznat je po svojoj prepisci s El-Birunijem i po tome što je u X stoljeću iznio pretpostavku da se Zemlja okreće oko svoje ose.[3]

Posvetio je svoj rad 'Adudu al-Dauli, koji je vjerovatno bio njegov zaštitnik, i princu od Balha. Također je radio u Širazu gdje je obavljao astronomska posmatranja od 969. do 970. godine.

Matematika

[uredi | uredi izvor]

Es-Sidžzi je proučavao tačke presjeka konusnih presjeka i krugova. Zamijenio je staru kinematičku trisekciju ugla čisto geometrijskim rješenjem (presjek kruga i jednakostranične hiperbole).

Rotacija Zemlje

[uredi | uredi izvor]

El-Biruni navodi da je Es-Sidžzi izumio astrolab, nazvan "al-zūraqī", čiji je dizajn bio zasnovan na ideji da se Zemlja okreće:[4]

Vidio sam astrolab nazvan Zuraqi koji je izumio Ebu Sa'id Sidžzi. Mnogo mi se svidio i mnogo sam ga pohvalio, jer se zasniva na ideji koju neki zastupaju, a to je da je kretanje koje vidimo posljedica kretanja Zemlje, a ne kretanja neba. Života mi, to je problem koji je teško riješiti i opovrgnuti. [...] Jer je isto da li se uzima da se Zemlja kreće ili nebo. Jer, u oba slučaja, to ne utiče na astronomsku nauku. Samo je na fizičaru da vidi da li je moguće to opovrgnuti.

El-Biruni je također spomenuo Es-Sidžzija kao istaknutog astronoma koji je branio teoriju da se Zemlja okreće u al-Qānūn al-Masʿūdīju.[5]

Činjenica da su neki ljudi vjerovali da se Zemlja okreće oko vlastite ose dodatno je potvrđena referencom iz XIII stoljeća koja kaže:

"Prema geometrima [ili inženjerima] (muhandisīn), Zemlja se stalno kružno kreće, a ono što se čini kao kretanje neba zapravo je posljedica kretanja Zemlje, a ne zvijezda."[6]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Helaine Selin (12 March 2008). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. Springer Science & Business Media. pp. 159–. ISBN 978-1-4020-4559-2.
  2. Kheirandish, Elaheh (1 April 2006). "The "Fluctuating Fortunes of Scholarship": A Very Late Review Occasioned by a Fallen Book". Early Science and Medicine. 11 (2): 214. doi:10.1163/157338206776908882.
  3. Bausani, Alessandro (1973). "Cosmology and Religion in Islam". Scientia/Rivista di Scienza. 108 (67): 762.
  4. Seyyed Hossein Nasr (1993), An Introduction to Islamic Cosmological Doctrines, pp. 135–136. State University of New York Press, ISBN 0-7914-1516-3.
  5. "ʾaḥad al-mubrazīn fī ʿilm al-hayʾa"
  6. Young, M. J. L., ed. (2006-11-02). Religion, Learning and Science in the 'Abbasid Period. Cambridge University Press. p. 413. ISBN 9780521028875.