Etil grupa

Etil grupa je alkil substituent koji nastaje od etana (C₂H₆). Formula mu je –C H₂C H₃, uz vrlo čestu skraćenicu et. Oznaka etil u IUPAC nomenklaturi organske hemije se uzima za zasićene dvougljične funkcijske grupe u molekuli, dok prefiks et označava prisustvo dva ugljikova atoma u molekuli.^[1]^[2]^[3]

Etilacija[uredi | uredi izvor]

Etilacija je formiranje spoja uvođenjem etil grupe. Najšire prakticirani primjer ove reakcije je etilacija benzena. Etlirajući agens je etilen.

Procjenjuje se da ga je u 1999. proizvedeno preibližno 24,7 miliona tona.^[4] Etilbenzen je jedan od prekursora stirena, koji je zatim prekursor polistirena.

Mnogi spojevi koji sadrže etil grupu nastaju elektrofilnom etilacijom, tj. tretmanom nukleofila izvorima Et⁺. Takav agens je trietiloksonium-tetrafluoroborat [Et₃O]BF₄. Kod dobrog nukleofila, uključeno je manje elektrofilnnih reagenasa, kao što su etil-halidi.

Stereohemija[uredi | uredi izvor]

U nesimetričnim metilnim spojevima, metilenski protoni u etil supstituentu su diasterotopni. Hiralni reagensi su poznati po stereoselektivnom modificiranju takvih supstituenata.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziv grupe je izvedeno iz imena Etera, prvorođenca grčkog elementarnog Boga zraka (u to vrijeme opći pojam za bilo vrlo isparljiv spoj) i "hyle", pozivajući se na "stvari". Ime "etilni" je u 1835. skovao švedski hemičar Jöns Jakob Berzelius. U 1834., njemački hemičar Justus Liebig je tvrdio je da grupa C₂H₅ predstavlja "radikal" (grupu atoma koja se ne podvrgava promjenama tokom hemijske reakcije). U prikazu Liebigovih nalaza, a u odnosu i na ostale srodne, Berzelius je skovao imena "metil" i "etil", za "radikale" CH₃ i C₂H₅.^[5]^[6]^[7]

Također pogredajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Voet D, Voet J. . (1995). Biochemistry, 2nd Ed. Wiley.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^ Atkins P., de Paula J. (2006). Physical chemistry, 8th Ed. San Francisco: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-8759-8.
^ Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992). General chemistry, 4th Ed. Philadelphia: Saunders College Publishing. ISBN 0-03-072373-6.
^ Vincent A. Welch, Kevin J. Fallon, Heinz-Peter Gelbke "Ethylbenzene" Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2005. doi:10.1002/14356007.a10_035.pub2
^ Jacob Berzelius, Årsberättelsen om framsteg i fysik och kemi [Annual report on progress in physics and chemistry] (Stockholm, Sweden: P.A. Norstedt & Söner, 1835)
^ https://books.google.com/books?id=1DM1AAAAcAAJ&pg=PA376#v=onepage&q&f=false p. 376].
^ https://books.google.com/books?id=a4s1AAAAcAAJ&pg=PA381#v=onepage&q&f=false 381.]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Etil grupa

[<“Volet“-1] Voet D, Voet J. . (1995). Biochemistry, 2nd Ed. Wiley.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

[<“Atkins“-2] Atkins P., de Paula J. (2006). Physical chemistry, 8th Ed. San Francisco: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-8759-8.

[<“Whitten“-3] Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992). General chemistry, 4th Ed. Philadelphia: Saunders College Publishing. ISBN 0-03-072373-6.

[4] Vincent A. Welch, Kevin J. Fallon, Heinz-Peter Gelbke "Ethylbenzene" Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2005. doi:10.1002/14356007.a10_035.pub2

[5] Jacob Berzelius, Årsberättelsen om framsteg i fysik och kemi [Annual report on progress in physics and chemistry] (Stockholm, Sweden: P.A. Norstedt & Söner, 1835)

[6] ttps://books.google.com/books?id=1DM1AAAAcAAJ&pg=PA376#v=onepage&q&f=false p. 376].

[7] ttps://books.google.com/books?id=a4s1AAAAcAAJ&pg=PA381#v=onepage&q&f=false 381.]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]