Eugenika
| Dio serije članaka o |
| Genocidu |
|---|
| Teme |
| Pravna definicija |
| Povezano |
| Kategorija |
Eugenika (grč. εὐγενής - eugenes = dobro rođen) jest skup vjerovanja i praksi koje imaju za cilj poboljšanje genetičkog kvaliteta ljudske populacije isključivanjem (putem raznih moralno kritiziranih sredstava) određenih genetičkih grupa za koje se smatra da su inferiorne, te podržavanjem drugih genetičkih grupa koje se smatraju superiornima. Definicija eugenika je bila predmet rasprave pošto je taj termin skovao Francis Galton 1883. godine. Platon je predložio primjenu principa selektivnog uzgoja na ljude oko 400. p. n. e.[2][3]
Frederick Osborn objavio je 1937. "Razvoj eugeničke filozofije" i uokvirio ga je kao socijalnu filozofiju, filozofiju s implikacijama za društveni poredak. Ta definicija nije univerzalno prihvaćena. Osborn se zalagao za više stope seksualne reprodukcije među ljudima sa željenim osobinama ("pozitivna eugenika") ili snižene stope seksualne reprodukcije ili sterilizacije ljudi s manje željenim ili neželjenim osobinama ("negativna eugenika").
Alternativno, do 2014, selekcija gena (radije nego "selekcija ljudi") omogućena je napredovanjem u uređivanju genoma, što je dovelo do onog što se ponekad naziva "novom eugenikom", poznatom i kao "neoeugenika", "potrošačka" ili "liberalna eugenika".
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Currell, Susan; Cogdell, Christina (2006). Popular Eugenics: National Efficiency and American Mass Culture in The 1930s. Athens, Ohio: Ohio University Press. str. 203. ISBN 978-0-8214-1691-4.
- ↑ "Eugenics". Unified Medical Language System (Psychological Index Terms). Bethesda, Maryland: National Library of Medicine. 2009. Arhivirano s originala, 16. 10. 2010. Pristupljeno 19. 10. 2017.
- ↑ Galton, Francis (1. 7. 1904). "Eugenics: Its Definition, Scope, and Aims". The American Journal of Sociology. X (1): 82. doi:10.1038/070082a0. Arhivirano s originala, 3. 11. 2007. Pristupljeno 27. 12. 2010.
