Fadil Hadžić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Fadil Hadžić
Fadil Hadzic.jpg
Rođenje (1922-04-23) 23. april 1922.
Bileća, Kraljevina Jugoslavija
Smrt (2011-01-02) 2. januar 2011 (88 god)
Zagreb, Hrvatska
Zanimanje režiser i scenarist

Fadil Hadžić (Bileća, 23. april 1922. - Zagreb, 2. januar 2011.), najpoznatiji bosansko-hercegovački i hrvatski komediograf sa napisanih 60 pozorišnih komedija, osnivač zagrebačkih pozorišta: "Kerempuh", "Komedija" i "Vidra", urednik lista "Kerempuh", režiser i scenarist.

U Zagreb je stigao kao 20-godišnjak na studij likovne umjetnosti 1942. godine, a nakon sloma NDH postaje jedan od najmarljivijih kulturnih radnika u poslijeratnoj Hrvatskoj i cijeloj Jugoslaviji. Sa 27 godina postaje glavni urednik satiričkog lista "Kerempuh", piše politizirane skečeve protiv Informbiroa koji se izvode u "Kerempuhovom vedrom kazalištu" (bos. Kerempuhovo vedro pozorište) na Kaptolu (kasnije "Kazalište Komedija"), a jedan od njih poslužio je kao šablon za bunkerirani srednjemetražni film “Tajna dvorca I. B.”. Osnivač je "Duga filma", čiji će animatori kasnije činiti jezgru Zagrebačke škole crtanog filma, pokreće reviju jugoslavenskog filma u Puli (kasnije Pulski festival), a postaje i glavni urednik "Vjesnika u srijedu", legendarnog VUS-a: preuzeo je nedjeljnik s tiražom od 60.000, a predao ga je nasljednicima kada je broj štampanih primjeraka narastao na 300.000. Tajna njegova uspjeha bila je sljedeća[potreban citat]: nikad nije komplicirao, uočavao je što bi čitaoca ili gledaoca moglo zanimati, a znao je i što ovoj sredini nedostaje i na čemu bi se isplatilo poraditi.

Bio je jedan od osnivača Satiričkog kazališta Jazavac (bos. Satirično pozorište Jazavac), današnjeg " Kerempuha", osnovanog 1964., čiji je direktor bio 20 godina. Pokretač je pozorišnog festivala "Dani satire" 1976., a u sezoni 1981./1982. bio je intendant zagrebačkog Hrvatskog narodnog pozorišta.

Većina Hadžićevih komedija, od 60 djela, praizvedena je u "Kerempuhu", gdje je osim četrdesetak cjelovečernjih djela izvedeno dvadesetak njegovih kraćih tekstova, igranih u sklopu satiričkih kolaža različitih autora. Dramsku karijeru započeo je komadom "Dosadna komedija" 1952. godine, a bio je aktivan do posljednjeg dana života. Naime, 20. novembra 2010. godine praizvedeno mu je posljednje 60. djelo, komedija "Prevaranti".

Kao filmski režiser debitirao je početkom šezdesetih sa dva dugometražna filmova, "Zemlja s pet kontinenata" i "Abeceda straha", nakon čega je uslijedila komedija "Da li je umro dobar čovjek?" (1962.) te ratni film "Desant na Drvar" (1963.). Za film "Službeni položaj" (1964.) nagrađen je Velikom Zlatnom Arenom na filmskom festivalu u Puli, čiji je bio glavni promotor. Godine 1968. snima film Sarajevski atentat[1] Hadžić se bavio i slikarstvom , slikajući ponajviše aktove, portrete, istarske pejzaže i vedute, u tehnici ulja, akvarela, pastela.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sarajevski atentat (1968)". imdb.com. Pristupljeno 26. 8. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]