Fagaceae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Porodica bukvi
(Fagaceae)
Hrast  Quercus ilex subsp.  rotundifolia
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Red Fagales
Porodica

Fagaceae
Dumort.[1]
Rodovi

Porodica bukvi (lat. Fagaceae) uključuje bukve i hrastove, sa osam rodova i oko 927 priznatih vrsta.[2] Obuhvata zimzeleno listopadno drveće grmove, sa karakterističnimm naizmjenično poredanim jednostavnim listovima peraste nervature, jednospolnim cvjetovima u obliku resa i kupastim orašastim plodovima . Lišće bukava je često režnjevito sa peteljkama, a obično su prisutni i sporedni listići. Karakteristike lista Fagaceae mogu biti vrlo slične onima u porodici Rosaceae i drugim porodicama sa ružinim motivom. Plodovima nedostaje endosperm i nalaze se u krljuštima ili bodljikavim ljuskama koje mogu, a ne moraju oblagati čitavu orašicu, koja se može sastojati od 1-7 sjemenki. Najpoznatija grupa ove porodice su hrastovi, roda Quercus, čiji je plod bezvalvularne ortašica (obično sadrži jednu sjemenku) zvanu žir. Ljuska žira u većini hrastova formira samo kup u kojem se nalazi orašica. Fagaceae su jedna od najvažnijih - ekološki značajnih - drvenastih biljaka svoje porodica na Sjevernoj hemisferi, a hrastovi čine okosnicu umjerenih šuma u Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji, kao i jedan od najznačajnijih staništa divljači i njihove hrane.[3][4][5]

Karakteristika Fagaceae je njihova sklonost da se lahko unakrsno oprašuju sa članovima istog roda/sekcije. Konkretno, hrastovi iste sekcije, tako lahko da je nejasno kako su uspjeli ostati morfološki različiti.

Nekoliko članova porodice Fagaceae imaju važnu ekonomsku upotrebu. Mnoge vrste hrasta, kestena i bukvi (rodova Quercus, Castanea i Fagus) najčešće se koriste kao građa za podove, namještaj, ormari i vinska burad. Od kore hrasta plutnjaka Quercus suber, pravi se pluto za čepove vinskih boca i bezbroj drugih predmeta. Lješnici su plodovi vrsta roda Castanea. Brojne vrste iz nekoliko rodova su istaknuto ukrasno bilje, a drveni odsječci stabala i grana roda Fagus se često koriste za aromatiziranje piva.

Hromosomski brojevi[uredi | uredi izvor]

U hromosomskoj garnituri porodice bukvi, osnovni broj hromosoma je x = 12, 11, 13 ili 21.

Fagaceae u suvremenoj filogenetskoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).
Kesten (Castanea sativa)
Listovi i plodovi Chrysolepis chrysophylla

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Fagaceae su obično podijeljene u pet ili šest potporodica i općeprihvaćeno uključuju 8 -10 rodova (navedenih u nastavku). Monofilija u|Monofiliju]] Fagaceae snažno podržo podržavaju morfološke (pogotovo morfologija plodovba), kao i molekularno-biološki podaci.[6]

Rod Nothofagus sa Južne hemisfere, obične južne bukve, historijski smješta sestrinske Fagaceae u rod Fagus,[7] ali nedavni molekularni dokazi upućuju na neke druge veze. Dok Nothofagus ima niz zajedničkih karakteristika sa Fagaceae, kao što su kupolasta struktura ploda, bitno se razlikuje u nekoliko struktura, uključujući i različite sporedne listiće i morfologiju polena, kao i različit broj hromosoma. Sada je prihvaćen pogled sistematskih botaničara koji rod Nothofagus uključuju u sopstvenu porodicu, Nothofagaceae.[8]

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjenje porodice Fagaceae

Quercus, podrod Cyclobalanopsis je tretiran kao odvojen rod.[9], ali i kao podrod kod većine taksonoma. Rod Nothofagus (južne bukve; oko 40 vrsta sa Južne hemisphere), koji je nekada bio uključen u Fagaceae, sada se tretira kao odvojena porodica: Nothofagaceae.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Fagaceae su široko rasprostranjene preko cijele sjeverne hemisfere. Raznolikost na razini roda, koncentrirana je u Sjeveroistočnoj Aziji, gdje se smatra da je većina postojećih rodova evoluirala prije migracije u Evropu i Sjevernu Ameriku (preko Berigovog kopnenog mosta, odnosno kopnene prevlake zvane Beringija).[10] Predstavnici porodice Fagaceae (kao što su Fagus grandifolia, Castanea dentata iQuercus alba na sjeveroistoku SAD ili Fagus sylvatica, Quercus robur i Q. petraea u Evropi) ćesto su ekološki dominantni u sjevernim umjerenim šumama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III" (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Pristupljeno 2013-06-26. 
  2. ^ Christenhusz, M. J. M. & Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa (Magnolia Press) 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. 
  3. ^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 iz.). Sinauer Associates. ISBN 0-87893-407-3. Pristupljeno 29 January 2014. 
  4. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  6. ^ Judd, Walter S., Christopher S. Campbell, Elizabeth A. Kellogg, Peter F. Stevens, Michael J. Donoghue. Plant Systematics: A Phylogenetic Approach Third Edition. Sinauer Associates, inc. Sunderland, MA 2008.
  7. ^ Cronquist, Arthur. An Integrated System of Classification of Flowering Plants. Columbia University Press: New York, NY 1981.
  8. ^ Takhtajan, Armen. Diversity and Classification of Flowering Plants. Columbia University Press, New York 1997.
  9. ^ Flora of China
  10. ^ Manos, PS., AM Stanford. 2001b The historical biogeography of Fagaceae: Tracking the tertiary history of temperate and subtropical forests of the Northern Hemisphere. International Journal of Plant Sciences 162: S77-S93 Suppl. 6.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]