Idi na sadržaj

Faktor rizika

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

U epidemiologiji, faktor rizika ili determinanta je varijabla povezana sa povećanim rizikom od bolest iili infekcija.[1]:38

Zbog nedostatka harmonizacije među disciplinama, determinanta, u svom šire prihvaćenom naučnom značenju, često se koristi kao sinonim. Glavna razlika leži u području prakse: medicina (klinička praksa) naspram javnog zdravstva. Kao primjer iz kliničke prakse, nizak unos prehrambenih izvora vitamina C je poznati faktor rizika za razvoj skorbuta. Specifična za javnu zdravstvenu politiku, determinanta je zdravstveni rizik koji je opći, apstraktan, povezan s nejednakostima i teško ga je pojedincu kontrolirati.[2][3][4] Naprimjer, poznato je da siromaštvo odredjuje zdravstveni standard pojedinca.

Faktori rizika mogu se koristiti za identifikaciju osoba visokog rizika.

Korelacija naspram uzročnosti

[uredi | uredi izvor]

Faktori rizika ili determinante su uzročno-posljedični i ne nužno uzročno-posljedični, jer korelacija ne dokazuje uzročnost. Naprimjer, ne može se reći da mladost uzrokuje ospice, ali mladi ljudi imaju veću stopu ospica jer je manja vjerovatnoća da su razvili imunitet (medicinski) tokom prethodne epidemije. Metode statistike se često koriste za procjenu jačine povezanosti i za pružanje uzročno-posljedičnih dokaza, na primjer u studiji britanskih ljekara o vezi između pušenja i raka pluća. Statistička analiza, zajedno s biološkim naukama, može utvrditi da su faktori rizika uzročno-posljedični. Neki preferiraju da termin faktor rizika označava uzročne determinante povećane stope bolesti, a da se nedokazane veze nazivaju mogućim rizicima, asocijacijama itd. Kada se uradi promišljeno i na osnovu istraživanja, identifikacija faktora rizika može biti strategija za medicinski skrining.[5]

Opis faktora

[uredi | uredi izvor]

Uglavnom preuzeti iz faktori rizika za rak dojke, faktori rizika mogu se opisati na primjer na sljedeći način:

  • Relativni rizik, kao što je "Žena ima više od 100 puta veću vjerovatnoću da oboli od raka dojke u 60-im godinama nego u 20-im.[6]
  • Odnos šansi, kao što je "šanse za razvoj raka dojke su približno 2,45 puta veće kod žena sa dva ili više oboljelih rođaka prvog stepena u poređenju sa onima bez porodične anamneze".[7]
  • Udio incidencije koje se javljaju u grupi koja ima svojstvo faktora rizika ili je izložena faktoru rizika, kao što je "99% slučajeva raka dojke dijagnosticira se kod žena".[8]
  • Povećanje incidencije u izloženoj grupi, kao što je "svako dnevno konzumiranje alkoholnog pića povećava incidenciju raka dojke za 11 slučajeva na 1000 žena".[9]
  • Omjer rizika, kao što je "povećanje i ukupnog i invazivnog karcinoma dojke kod žena randomiziranih da primaju estrogen i progestin u prosjeku pet godina, sa omjerom rizika od 1,24 u poređenju sa kontrolnom grupom".[10]

Primjer

[uredi | uredi izvor]

Na vjenčanju je 74 osobe jelo piletinu, a 22 ih je bilo bolesno, dok je od 35 osoba koje su jele ribu ili vegetarijanski obrok samo dvoje bilo bolesno. Da li je piletina razboljela ljude??

[11]

Dakle, rizik onih koji jedu piletinu = 22/74 = 0.297
A rizik za one koji ne jedu piletinu = 2/35 = 0,057.

Oni koji su jeli piletinu imali su rizik preko pet puta veći od onih koji nisu, odnosno relativni rizik veći od pet. Ovo sugerira da je jedenje piletine uzrok bolesti, ali to „nije“ dokaz.

Ovaj primjer faktora rizika opisan je u smislu relativnog rizika koji on predstavlja, a koji se procjenjuje poređenjem rizika onih koji su izloženi potencijalnom faktoru rizika s onima koji nisu izloženi.

Opće determinante

[uredi | uredi izvor]

Vjerovatnoća ishoda obično zavisi od međudjelovanja više povezanih varijabli. Prilikom izvođenja epidemioloških studija za procjenu jedne ili više determinanti za određeni ishod, ostale determinante mogu djelovati kao zbunjujući faktori i potrebno ih je kontrolisati, npr. putem stratifikacije. Potencijalno zbunjujući faktori variraju ovisno o tome koji se ishod proučava, ali sljedeći opći zbunjujući faktori uobičajeni su za većinu epidemioloških asocijacija i najčešće se kontroliraju u epidemiološkim studijama:

  • Dob (0 do 1,5 godina za dojenčad, 1,5 – 6 godina za malu djecu itd.)
  • Spol ili rod (muški ili ženski)[12]:20
  • Etnička pripadnost (na osnovu rase)[12]:21

Drugi, rjeđe prilagođeni faktori za moguće zbunjujuće faktore uključuju:

Marker rizika

[uredi | uredi izvor]

„Marker rizika“ je varijabla koja je kvantitativno povezana s bolešću ili drugim ishodom, ali direktna promjena markera rizika ne mijenja nužno rizik ishoda. Naprimjer, historija vožnje u pijanom stanju (DWI) je marker rizika za pilote, jer epidemiološke studije pokazuju da su piloti s historijom vožnje u pijanom stanju znatno skloniji učestvovanju u avionskim nesrećama od svojih kolega bez historije vožnje u pijanom stanju.[14]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Termin "faktor rizika" skovao je bivši direktor Framinghamske studije srca, William B. Kannel u članku iz 1961. godine u Annals of Internal Medicine.[15]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Parritz, Robin Hornik (24. 5. 2017). Disorders of childhood: development and psychopathology. Troy, Michael F. (Michael Francis) (Third izd.). Boston, MA. ISBN 978-1-337-09811-3. OCLC 960031712.
  2. ↑ "Understanding Health and Its Determinants". Improving Health in the Community: A Role for Performance Monitoring: 2. Understanding Health and Its Determinants: A Model of the Determinants of Health. National Academy of Sciences: National Academies Press: Institute of Medicine (US) Committee on Using Performance Monitoring to Improve Community Health. 1997. ISBN 978-0-309-05534-5. Unlike a biomedical model that views health as the absence of disease, this dynamic framework includes functional capacity and well-being as health outcomes of interest. It also presents the behavioral and biologic responses of individuals as factors that influence health but are themselves influenced by social, physical, and genetic factors that are beyond the control of the individual.
  3. ↑ "Health Impact Assessment (HIA): Glossary of terms used". World Health Organization. Pristupljeno 20. 7. 2019.
  4. ↑ "Health Impact Assessment (HIA): The determinants of health". World Health Organization. Arhivirano s originala, 30. 5. 2004. Pristupljeno 20. 7. 2019.
  5. ↑ Wald, N. J.; Hackshaw, A. K.; Frost, C. D. (1999). "When can a risk factor be used as a worthwhile screening test?". BMJ. 319 (7224): 1562–1565. doi:10.1136/bmj.319.7224.1562. ISSN 0959-8138. PMC 1117271. PMID 10591726.
  6. ↑ Margolese RG, Fisher B, Hortobagyi GN, Bloomer WD (2000). "Neoplasms of the Breast". u Bast RC, Kufe DW, Pollock RE, et al. (ured.). Cancer Medicine (5th izd.). Hamilton, Ontario: B. C. Decker. §Risk Factors. ISBN 1-55009-113-1. Pristupljeno 27. 1. 2011.
  7. ↑ Antoniou AC, Pharoah PD, Narod S, Risch HA, Eyfjord JE, Hopper JL, Loman N, Olsson H, Johannsson O, Borg Å (2003). "Average risks of breast and ovarian cancer associated with BRCA1 or BRCA2 mutations detected in case series unselected for family history: a combined analysis of 22 studies". American Journal of Human Genetics. 72 (5): 1117–1130. Bibcode:2003AmJHG..72.1117A. doi:10.1086/375033. PMC 1180265. PMID 12677558.
  8. ↑ Giordano SH, Cohen DS, Buzdar AU, Perkins G, Hortobagyi GN (juli 2004). "Breast carcinoma in men: a population-based study". Cancer. 101 (1): 51–7. doi:10.1002/cncr.20312. PMID 15221988. S2CID 972345.
  9. ↑ Allen NE, Beral V, Casabonne D, et al. (mart 2009). "Moderate alcohol intake and cancer incidence in women". Journal of the National Cancer Institute. 101 (5): 296–305. doi:10.1093/jnci/djn514. PMID 19244173.
  10. ↑ Heiss, G.; Wallace, R.; Anderson, G. L.; Aragaki, A.; Beresford, S. A. A.; Brzyski, R.; Chlebowski, R. T.; Gass, M.; Lacroix, A. (2008). "Health Risks and Benefits 3 Years After Stopping Randomized Treatment with Estrogen and Progestin" (PDF). JAMA: The Journal of the American Medical Association. 299 (9): 1036–45. doi:10.1001/jama.299.9.1036. PMID 18319414.
  11. ↑ Tenny, Steven; Hoffman, Mary R. (2020), "Relative Risk", StatPearls, StatPearls Publishing, PMID 28613574, pristupljeno 10. 6. 2020
  12. 1 2 Mash, Eric J. (2019). Abnormal child psychology. Wolfe, David A. (David Allen), 1951- (Seventh izd.). Boston, MA. ISBN 978-1-337-62426-8. OCLC 1022139949.
  13. ↑ Pega, Frank; Nafradi, Balint; Momen, Natalie; Ujita, Yuka; Streicher, Kai; Prüss-Üstün, Annette; Technical Advisory Group (2021). "Global, regional, and national burdens of ischemic heart disease and stroke attributable to exposure to long working hours for 194 countries, 2000–2016: A systematic analysis from the WHO/ILO Joint Estimates of the Work-related Burden of Disease and Injury". Environment International. 15. Bibcode:2021EnInt.15406595P. doi:10.1016/j.envint.2021.106595. ISSN 0160-4120. PMC 8204267 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 34011457 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  14. ↑ Li G., Baker S. P., Qiang Y., Grabowski J. G., McCarthy M. L. Driving-while-intoxicated history as a risk marker for general aviation pilots. Accid Anal Prev. 2005;37(1):179-84./McFadden K. L. Driving while intoxicated (DWI) convictions and job-related flying performance – a study of commercial air safety. J Oper Res Soc. 1998;49:28–32
  15. ↑ Husten, Larry (23. 8. 2011). "William Kannel, Former Director of the Framingham Heart Study, Dead at 87". Forbes.

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  • S. P. Case; K. R. Haines (2009). Understanding Youth Offending: Risk Factor Research, Policy and Practice. Willan. 2009. ISBN 9781843923428.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Faktor_rizika&oldid=3804964"