Farinksni refleks
Farinksni refleks ili refleks povraćanja je refleksna mišićna kontrakcija stražnjeg dijela grla, izazvana dodirom nepca, stražnjeg dijela jezika, područja oko krajnika, nepčane resice i stražnjeg dijela grla. Zajedno s drugim aerodigestivnim refleksima poput refleksnog farinksnog gutanja, sprječava ulazak predmeta iz usne šupljine u grlo osim kao dio normalnog gutanja i pomaže u sprječavanju gušenja, te je oblik kašlja. Farinksni refleks se razlikuje od grča grla, koji je refleksna mišićna kontrakcija glasnica.
U refleksnom luku, niz fizioloških koraka se odvija vrlo brzo kako bi se proizveo refleks. Općenito, senzorni receptor prima stimulus iz okoline, u ovom slučaju od objekata koji dopiru do živaca u stražnjem dijelu grla, i šalje poruku putem aferentnog živca do centralnog nervnog sistema (CNS). CNS prima ovu poruku i šalje odgovarajući odgovor putem eferentnog živca (također poznatog kao motorni neuron) efektorskim ćelijama koje se nalaze u istom početnom području, a koje zatim mogu izvršiti odgovarajući odgovor.[1]
U slučaju fariksnog refleksa:
- senzorni ud je pretežno posredovan CN IX (glosofaringealnim živcem
- motorni ud CN X (vagusnim živcem).
Refleks povraćanja uključuje brzo i kratkotrajno podizanje mehkog nepca i bilateralnu kontrakciju farinksnih mišića, izazvanu dodirom stražnjeg zida faringeusa. Dodirivanje mehkog nepca može dovesti do sličnog refleksnog odgovora. Međutim, u tom slučaju, senzorni ud refleksa je CN V (trigeminusni živac trigeminusni nerv). Kod vrlo osjetljivih osoba, može biti uključen mnogo veći dio moždanog stabla; jednostavno povraćanje se može povećati do povraćanja kod nekih.
Supresija i aktivacija
[uredi | uredi izvor]Gutanje neuobičajeno velikih predmeta ili stavljanje predmeta u stražnji dio usta, može uzrokovati farinksnilni refleks. Neki ljudi, naprimjer gutači mačeva, naučili su kako da ga potisnu. Nasuprot tome, pokretanje refleksa se ponekad radi namjerno kako bi se izazvalo povraćanje, kod onih koji imaju bulimiju nervozu.
Prema jednoj studiji, jednoj od tri osobe nedostaje refleks povraćanja. Međutim, na drugom kraju spektra su ljudi sa preosjetljivim refleksom povraćanja. Ova preosjetljivost može dovesti do problema u različitim situacijama, kao što su gutanje tableta ili velikih zalogaja hrane ili posjeta stomatologu. Preosjetljivost je uglavnom uslovljena reakcija, koja se obično javlja nakon prethodnog iskustva. Postoji niz načina za desenzibilizaciju preosjetljivosti, od opuštanja do utrnuća usta i grla, pa sve do treniranja mehkog nepca da se navikne na dodir.
Lijekovi protiv mučnine, sedativi, lokalni anestetici i opći anestetici, biljni lijekovi, terapije ponašanja, akupresura, akupunktura, laser i protetski uređaji mogu se koristiti za upravljanje pretjeranim refleksom povraćanja tokom stomatološkog tretmana. Studije su pokazale, s vrlo niskom sigurnošću dokaza, da akupunktura i laser na tački P6 (koja se nalazi u zglobu) smanjuju povraćanje bez sedacije. Međutim, nije bilo razlike kada se primjenjuje sa sedacijom. Stoga je potrebno provesti više istraživanja u vezi s ovim intervencijama.[2] Čini se da neki ljudi mogu potpuno zaustaviti refleks povraćanja na kratko vrijeme, pritiskom na određene akupresurne tačke, čak i bez prethodne obuke.[3][4]
Odsustvo
[uredi | uredi izvor]U određenim slučajevima, odsustvo refleksa povraćanja i faringealnog osjećaja može biti simptom niza ozbiljnih medicinskih stanja, kao što su oštećenje glosofaringealnog živca, vagusnog živca ili moždane smrti.
Kod jednostranog (jednostranog) oštećenja glosofaringealnog živca (CN IX - senzorna komponenta), neće biti reakcije na povraćanje pri dodirivanju faringealnog zida na istoj strani oštećenog živca.
Kod jednostranog oštećenja vagalnog živca (CN X - motorna komponenta), meko nepce će se podići i povući prema netaknutoj strani bez obzira na stranu ždrijela koja se dodiruje. To je zato što je senzorna komponenta netaknuta na obje strane, ali rade samo motorni živci koji opskrbljuju jednu stranu mekog nepca i faringealnih mišića, stoga je kontrakcija mišića u refleksu asimetrična. Ako su i CN IX i X oštećeni na jednoj strani (što nije neuobičajeno), stimulacija normalne strane izaziva samo jednostrani odgovor, s devijacijom mekog nepca na tu stranu; Ne vidi se konsenzualni odgovor. Dodirivanje oštećene strane uopće ne izaziva nikakav odgovor.
U jednom trenutku se smatralo da je nedostatak refleksa povraćanja kod pacijenata s moždanim udarom dobar prediktor disfagije (teškoće s gutanjem) ili laringealne aspiracije (hrana ili piće ulazi u grkljan), te se stoga često provjeravao. Međutim, u jednoj studiji, 37% zdravih osoba nije imalo refleks povraćanja, ali su svi ispitanici, osim jednog, a dalje zadržali netaknuti farinksni osjećaj. Ovi rezultati sugeriraju da mišići koji kontroliraju refleks povraćanja ostaju neovisni o onima koji kontroliraju normalno gutanje. Budući da se ovaj refleks obično ne nalazi kod zdravih osoba, njegova prediktivna vrijednost u određivanju rizika od poremećaja gutanja je znatno ograničena. S druge strane, farinksni osjećaj, kako je prikazano u ovoj studiji, rijetko je odsutan i mogao bi se pokazati boljim u predviđanju budućih problema s gutanjem.[5]
Refleksno farinksno gutanje
[uredi | uredi izvor]Usko povezano s refleksom povraćanja, u kojem se hrana ili druge strane tvari istiskuju iz ždrijela, gutanje općenito gura hranu kroz probavni sistem u želudac. Ovaj refleks posebno funkcionira kao zaštitni sistem za gornje disajne puteve jer ne samo da prisiljava glotis da se zatvori, čime sprječava ulazak bilo kakvih tvari u disajne puteve, već i čisti ždrijelo od bilo kakvih preostalih tvari gutanjem.
Ovaj poseban refleks je jednostavno jedan od nekoliko aerodigestivnih refleksa, uključujući i refleks zatvaranja faringoglotisa (u kojem se ne događa gutanje, ali se glotis i dalje zatvara) i kontraktilni refleks faringo-gornjeg ezofagusnog sfinktera, koji se javlja uglavnom tokom epizoda gastroezofagusnog refluksa. Svi ili prisilno zatvaraju glotis ili omogućavaju ždrijelu da ukloni čestice u probavni trakt koje su možda bile potisnute natrag i ovim traktom i gornjim disajnim putevima. Ovi refleksi također mogu zaštititi dišne puteve od bilo kakve hrane ili tekućine koja se može proliti iz hipofarinksa. Hipofarinks je donji dio ždrijela i može se smatrati prvim područjem gdje se probavni trakt odvaja od dišnih puteva. Međutim, ako se prekorači maksimalni kapacitet tekućine koju hipofarinks može sigurno zadržati, tada se ta višak tekućine prelijeva u grkljan, a odatle u pluća. Stoga, ovi refleksi sprječavaju da nivoi dosegnu ovaj maksimalni volumen.[6] Budući da su i probavni i respiratorni sistem povezani ždrijelom, postoje mnogi problemi i bolesti koje se javljaju kada tijelo nije u stanju regulirati prolaz hrane i zraka u odgovarajuće puteve. Možda najsprječiviji uzrok oštećenja ovih refleksa potiče od pušenja. Jedna studija je pokazala da su, u poređenju s nepušačima, prag volumena (najniži volumen pri kojem se aktivira jedan od ovih refleksa) i za faringo-gornji ezofagealni sfinkter kontraktilni refleks i za refleksno farinksno gutanje povećani.[7]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Povraćanje, također poznato kao suho povraćanje
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Wilson, Tracy V. (29. 6. 2007). "How Sword Swallowing Works". HowStuffWorks.
- ↑ Eachempati P, Kumbargere Nagraj S, Kiran Kumar Krishanappa S, George RP, Soe HH, Karanth L (novembar 2019). "Management of gag reflex for patients undergoing dental treatment". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2019 (11). doi:10.1002/14651858.cd011116.pub3. PMC 6953338. PMID 31721146.
- ↑ Scarborough D, Kuren M, Hughes M (oktobar 2008). "Altering the Gag Reflex Via a Palm Pressure Point". The Journal of the American Dental Association. 139 (1): 1365–1372. doi:10.14219/jada.archive.2008.0048.
- ↑ "Turn Your Gag Reflex Off with Pressure Points" (jezik: engleski). wonderhowto.com. Pristupljeno 24. 1. 2024.
- ↑ Davies AE, Kidd D, Stone SP, MacMahon J (februar 1995). "Pharyngeal sensation and gag reflex in healthy subjects". Lancet. 345 (8948): 487–8. doi:10.1016/s0140-6736(95)90584-7. PMID 7861875. S2CID 38343691.
- ↑ Dua K, Surapaneni SN, Kuribayashi S, Hafeezullah M, Shaker R (august 2011). "Pharyngeal airway protective reflexes are triggered before the maximum volume of fluid that the hypopharynx can safely hold is exceeded". American Journal of Physiology. Gastrointestinal and Liver Physiology. 301 (2): G197-202. doi:10.1152/ajpgi.00046.2011. PMC 3154610. PMID 21566013.
- ↑ Dua K, Bardan E, Ren J, Sui Z, Shaker R (oktobar 1998). "Effect of chronic and acute cigarette smoking on the pharyngo-upper oesophageal sphincter contractile reflex and reflexive pharyngeal swallow". Gut. 43 (4): 537–41. doi:10.1136/gut.43.4.537. PMC 1727281. PMID 9824582.
