Farmakopeja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Poleđina (hrbat) kineske farmakopeje (prvo izdanje; objavljeno u 1930.)

Farmakopeja ili farmakopoeja (doslovno, spravljanje lijekova), u svom modernom tehničkom smislu, je knjiga koja sadrži uputstva za identifikaciju medicinskih spojeva, koju se objavljulje sa autoritetom vlade ili medicinskih ili farmaceutskih društava.

Opisi pripremanja se zovu monografije. U širem smislu, to je referentni rad za specifikaciju farmaceutskih lijekova.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziv proizlazi iz starogrč. φαρμακοποιΐα - pharmakopoiia, iz φάρμακον - pharmakon = lijek, droga" ' ποι- poi- = praviti i završetak apstraktne imenice završava -ια = ia. Ova tri elementa zajedno se mogu prevesti kao pravljenje lijekova/droga.

U ranim modernim izdanjima latinskih tekstova, grčko slovo φ se piše kao f), κ kao k, a οι = oi, dajući pravopisno ime farmakopeja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Iako postoje i stariji spisi koji se bave biljnom medicinom, glavni početni radovi na terenu se smatraju oni koje su poduzeli Edwin Smith Papirus u Egiptu, kao i Plinije Stariji u farmakopeji De Materia Medica (Περί ύλης ιατρικής), petovolumenskoj knjizi koja je izvorno napisana na grčkom, prema Pedaniusu Dioscoridesu. Potonji se smatra pretečom svih modernih farmakopeja, a jedna je od najutjecajnijih knjiga o ljekovitim biljkama u historiji. U stvari, u upotrebi je ostala sve do oko 1600. godine.[1][2]

Napisane su brojne rane farmakopejske knjige. Među njima su Kanon medicine koji se pripisuje Aviveni u 1025., djela Ibn Zuhre (Avenzoara) u 12. stoljeću (uz reprint u 1491.) i Ibn Baytara u 14. stoljeću, a Shen-Nung Pen Ts'ao Ching-ova je najstarija poznata kineska farmakopeja. Tekst opisuje 365 lijekova dobivenih iz biljaka, životinja i minerala; prema legendi, napisao ga je kineski Bog Shennong.[3][4][5][6]

References[uredi | uredi izvor]

  1. ^ van Tellingen C (March 2007). "Pliny's pharmacopoeia or the Roman treat". Netherlands heart journal 15 (3): 118–20. PMC 2442893. PMID 18604277. doi:10.1007/BF03085966. 
  2. ^ Timeline: Pedanius Dioscorides, c. 40–90 CE
  3. ^ {{cite web | url = https:. //www.nlm.nih.gov/exhibition/chinesemedicine/emperors.html.
  4. ^ Philip K. Hitti (cf. Kasem Ajram (1992): Miracle of Islamic Science. Appendix B, Knowledge House Publishers. ISBN 0-911119-43-4).
  5. ^ Krek, M. (1979). "The Enigma of the First Arabic Book Printed from Movable Type" (PDF). Journal of Near Eastern Studies 38 (3): 203–212. doi:10.1086/372742. 
  6. ^ "Classics of Traditional Medicine". 

External links[uredi | uredi izvor]