Fialina režuha

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Fialina režuha
Cardamine maritima
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Tracheophyta
Razred Magnoliopsida
Red Brassicales
Porodica Brassicaceae
Rod Cardamine
Vrsta Cardamine maritima
Port.

Fialina režuha (lat. Cardamine maritima Portenschl. ex DC. var. fialae (Fritsch K.) – sinonim C. fialae – je bosanskohercegovački endem iz porodice Brassicaceae (Cruciferae) – krstašice.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Ovu biljku je prvi uočio i prikupio F. Fiala, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, davnog maja 1892, a krajem 1896. poslao na reviziju u Botanicki muzej Univerziteta u Beču. Na osnovu raspoloživog materijala, K. Fritsch je da 1897. opisao novu vrstu, koju je imenovao u čast pronalazača: Cardamine fialae. Kasni­jim istrafivanjem je ustanovljeno da je novoopi­sana vrsta tek varijetet dosta va­rijabilne vrste C. maritima Portenschl. ex. DC.

Opis[uredi | uredi izvor]

Cardamine maritima je jednogodišnja biljka sa jakim žiličastim korijenom i uspravnim tankim, slabo razgranatim stabljikama. Na donjoj polovini su u purpurno-ljubicaste. Listovi imaju relativno dugu peteljku koja je u donjoj polovini ljubicasto nahukana. Oskudno dlakava i iste ili nesto veće dužine od plojke, koja je oskudno dla­kava i perasto razdijeljena.

Čašica se sastoji iz 4 dlakava, okriljena lapa sa malim roščićem na vrhu. Cvjeta u aprilu i maju. Latice su duge oko 10-12 mm, snjezno bijele. U grotlu imaju žutu mrlju i dugim klincom (unguis). Lamina latice je obrnuto jajolika iii obrnuto srcasta.

Plodovi su pljosnate, svijetlosmeđe, gole komuške. Duge su 4-6 cm, a široke oko 1,5-2,00 (-2,5) mm. Otvaraju se pucanjem 2 zaklopca, koji pri vrhu imaju kljun dužine 10-12 (-15) mm. Peteljka ploda je duga oko 15 mm, sitno dlakava, a sadrži 4 kestenjasto-smeđe sjemenke. Pri vrhu su membranozno opnaste i svje­tlije, a duge oko 5 mm, a široke oko 1,5 mm.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Raste u pukotinama raspucalih krečnjačkih sti­jena submediteranskog područja. Uglavnom uspijeva na su­hom i plitkom skeletno-kamenitom zemljištu. Nalazi se pojedinačno iii u raštrkanim grupama u degradiranim šumama hrasta medunca i bjelograbića, kao i u šikarama, ali uvijek sjeni.

Ova biljka je bosanskohercegovački endem, sa arealom u Hercegovini.

Locus classicus: Hercegovina - Klobuk kod Vitine (Fritsch, K. 1897).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]