Filatelija u Crnoj Gori

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Marka Crne Gore iz prve serije sa motivom kneza Nikole I iz 1874. godine, 10 novčića

Filatelija u Crnoj Gori počinje 1. maja 1874. izdavanjem serije od sedam maraka sa likom kneza Nikole I.

Kneževina Crna Gora 1874-1910[uredi | uredi izvor]

Marka Crne Gore sa motivom kneza Nikole I iz 1902. godine, 25 helera
Marka Crne Gore sa funkcijom potvrde o primitku preporučene pošiljke, sa motivom kneza Nikole I iz 1902. godine, 25 helera

Prva serija od sedam maraka u izdanju pošte kneževine Crne Gore izdata je u četiri izdanja, koja se razlikuju po kvalitetu papira i nazubljenju. Prva serija izlazi 1. maja 1874. godine i sve do 1893. godine ponavljaju se serije u nominalnim vrijednostima od 2, 3, 5, 7, 10, 15 i 25 novčića. Boja prve je marke žuta do zlatnožuta i ima vrijednost od 2 novčića. Tiraž prve serije je od 5.000 do 20.000 primjeraka. U to vrijeme u Crnoj Gori koristi se florin sa 100 novčića. 1893. godine 25. jula izlazi nekoliko serija sa likom kneza Nikole I, na kojima je utisnut žig ćirilicom 1493-1893 Proslava štamparije. Serija izlazi povodom 400-te obljetnice prve štamparije u Crnoj Gori. Žig je u crnoj i crvenoj boji.

1896. godine povodom 200 godina kneževine, izlaze marke sa mauzolejom na Cetinju. Serija se sastoji od 12 markica u vrijednostima od 1, 2, 3 ,5, 10, 15, 20, 25, 30, 50 novčića, 1 i 2 florina. Na markama je motiv manastira na Cetinju. Serija ima dva nazubljenja i zbog svoje vrijednosti česte su krivotvorine.

1902. godine uvodi se kruna sa 100 helera kao platežno sredstvo, te se i na markama mijenja izgled i nominalna vrijednost. Iste godine izlazi serija od 10 maraka u vrijednostima od 1 helera do 5 kruna sa likom kneza Nikole I, sa izmjenjenim tekstom. Na markama se nalazi nominalna vrijednost u helerima i standardni tekst Biljega pošte Cr. Gore. Pored te serije izlazi marka (njemački:Rückscheinmarke) sa crvenom oznakom lijevo i desno sa slovima A i R koja služi za potvrdu o prijemu preporučene pošiljke sa potpisom primaoca, koja se šalje pošiljaocu pošiljke. Vrijednost joj je relativno visoka (25 helera) i za to vrijeme vrlo korištena u poštanskom prometu.

Porto marka Crne Gore iz četvrte serije, sa motivom krune iz 1907. godine, 10 para

1905. godine povodom uvođenja Ustava i otvorenja zgrade parlamenta na markama prethodne serije tiska se žig Constitution УСТАВ Никољдан 1905. Postoji najmanje pet raznih veličina žigova, kao i razne kombinacije sa nazubljenjima markica, te je potrebno pobratiti pažnju na veličinu, boju, položaj, kao i na eventualne greške u žigu.

1907. godine Crna Gora uvodi krunu sa 100 para, koja se 1907. godine mijenja u perper, koje je platežno sredstvo sve do 1918. godine.

Ukupno je u kneževini Crnoj Gori izdato 73 različite marke, sa mnogobrojnim varijacijama.

Porto marke[uredi | uredi izvor]

Prva porto marka izlazi 1. decembra 1894. godine u seriji od 8 markica u vrijednostima o 1 do 50 novčića. Izlazi u dva razna nazubljenja, te se prema tome i određuje njihova filatelistička vrijednost. U jednostavnom ornamentu u sredini se nalazi broj, kao i ćirilična oznaka para. Marke su u raznim bojama i vrijede sve do uvođenja krune u opticaj. Ukupno su izdate četiri serije sa raznim motivima. Izdate su ukupno 22 marke.

Kraljevina Crna Gora 1910-1918[uredi | uredi izvor]

Krunjenje kneza Nikole I za kralja. Dio serije maraka iz 1910. godine
Kralj Nikola I. Dio serije maraka iz 1913. godine












Porto marke[uredi | uredi izvor]

Marke za ratište Austro-Ugarske (Feldpost)1914-1916[uredi | uredi izvor]

Italijanska okupacija 1941-1943[uredi | uredi izvor]

Porto marke[uredi | uredi izvor]

Njemačka okupacija 1943-1945[uredi | uredi izvor]

Kotor 1944-1945[uredi | uredi izvor]

Crna Gora 2006 do danas[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]