Filatelija u Srbiji

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prva marka Srbije sa likom likom kneza Mihajla III Obrenovića iz 1866. godine, 10 para

Filatelija u Srbiji počinje 13. jula 1866. izdavanjem marke od 10 para sa likom kneza Mihajla III Obrenovića. Marka je naranđaste boje i izdata u 12.000 primjeraka. Srbija izdaje marke sve do 1918. godine, te ujedinjenjem u zajedničku državu, koriste se marke Jugoslavije. 2006. godine Srbija izdaje ponovo marke koje vrijede, na čitavoj teritoriji Srbije, osim Kosova koje ima posebne marke u izdanju misije Ujedinjenih nacija.

Kneževina Srbija 1866-1880[uredi | uredi izvor]

Prve marke kneževine Srbije izlaze 1866. godine. Serija od tri marke sa likom kneza Mihajla III Obrenovića tiskana je u Beču i sastoji se od vrijednosti 10, 20 i 40 para sa nazubljenjem K 12. Na marki osim lika kneza Mihajla III nalazi se i natpis K.SRPSKA POŠTA ćirilicom. Izdane su od 12.000 (10 para) do 20.000 primjeraka (40 para). Imaju relativno visoku vrijednost i treba ih razlikovati od slijedeće serije na vrlo tankom papiru i drugim nazubljenjem (K 9½). U to vrijeme novčana jedinica Srbije bila je groš koji se sastojao od 40 para. 1866. godine izlaze serija sa grbom Srbije koja je zapravo služila za porto inozemnih novina i nisu imale žig. Marke sa žigom su ili krivotvorene ili su protiv tadašnjeg zakona obilježene. 1869. godine izlazi serija od 8 maraka sa likom kneza Milana IV Obrenovića u raznim bojama u vrijednostima od 1 do 50 para. Skoro sve do 1880. godine likovi se na srpskim markama ponavljaju i tiskaju u raznim kvalitetima papira i različitim nazubljenjem.

Kraljevina Srbija 1880-1918[uredi | uredi izvor]

1882. godine uvodi se u Srbiji kao platežno sredstvo dinar sa 100 para. I dalje su na likovima srpski kraljevi, tako da osim izdanja iz 1904. godine izdatog povodom 100-te obljetnice prvog srpskog ustanka u Orašcu nema velikih promjena u izdanjema pošte Srbije. 1911. godine izlazi serija od 12 maraka sa likom kralja Petra I sa vrijednostima od 1 pare do 5 dinara. Marke vrijede do 1919. godine.

Kralj Petar I. Marke iz serije srpke pošte 1911. godine

1916. godine izbjeglička srpka vlada na Krf koristi francuske marke na kojima je utiskan žig POSTES SERBES. Te marke na pismima su relativno rijetke i tražene, dok je ostatak neupotrebljenih maraka prodavan za filatelističke svrhe. Marke Kraljevine Srbije upotrebljavaju se i dalje nakon ujedinjenja Srbije, Crne Gore i Države SHS, sve do 1920. godine, no samo ta teritotiju tadašnje Kraljevine Srbije. U isto vrijeme se koriste marke nove države, te su mnogobrojne pošiljke frankirane sa mješovitom frankaturom.

Porto marke[uredi | uredi izvor]

Prva porto marke Srbije izlazi 1895. godine i na njoj se nalazi dvoglavi orao u čijoj je sredini utisnuta nominalna vrijednost. Serija se sastoji od 5 maraka sa vrijednostima od 5 do 50 para. Kasnije se na porto markama nalazi uglavnom srpski grb. Neke od njih se tiskaju u Parizu.

Srbija za vrijeme njemačke okupacije 1941-1945[uredi | uredi izvor]

Antimasonska izložba 1942. godine. Izdanje srpke pošte za vrijeme njemačke okupacije.

Okupacijom i podjelom Jugoslavije 1941. godine srpska pošta pod njemačkom upravom, koristi marke bivše države sa likom kralja Petra II, na kojima je utisnut žig SERBIEN dijagonalno s lijeva na desno. Prvo izdanje izlazi 2. juna 1941. Kasnije se štampaju posebne marke sa motivima grada Smedereva itd. Sve do 11. decembra 1943. godine izlaze marke na kojima ćirilicom stoji Srbija i one pripadaju filatelističkom području Njemačke. Ukupno je izašlo 107 maraka koje su omiljeno područje u filateliji.

Službene marke[uredi | uredi izvor]

Porto marke[uredi | uredi izvor]

Srbija 2006 do danas[uredi | uredi izvor]

Marka Srbije sa motivom Beograda iz 2007. godine, 100 dinara

Prva marka Srbije, nakon otcjepljenja Crne Gore izlazi 30. juna 2006. godine. Na njoj je zastava i grb Srbije. Nominalna vrijednost im je 16,50 dinara sa motivom srpske zastave i 20 dinara sa motivom srpskog grba. Tiraž je 3.000.000 primjeraka u vrijednosti od 16,50 dinara i 500.000 primjeraka u vrijednosti od 20 dinara. Pored serija iz prirode, 2007. godine, prisutni su motivi iz sporta, npr. Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2006., Evropsko prvenstvo u stonom tenisu održano u Beogradu 2007. godine, kao i religiozni motivi povodom Uskrsa, motivi iz Srbije, Kopaonik, Zapadna Morava, Zlatibor, Goč, Pionirski park u Beogradu. Srpska pošta za oznake na poštanskim markama koristi naizmjenično latinicu i ćirilicu.

Zajednička izdanja[uredi | uredi izvor]

Marka Srbije iz zajedničkog izdanja sa poštom Austrije sa motivom Dunavska fauna, 2007

2007. godine srpska pošta izdaje zajedničku marku sa temom Dunavska fauna, sa Austrijom povodom saradnje podunavskih zemalja. Na marki je prikazan orao, a vrijednost joj je 46 dinara. Izdanje je u malom tabaku 3 x 3 sa vinjetom u sredini na kojoj je prikazan Dunav sa gradovima Beč-Wien i Beograd.

Doplatne marke[uredi | uredi izvor]

U Srbiji doplatne marke izdaju se u apoenima, najviše do 50 procenata od iznosa nominalne vrednosti poštanske marke za pisma težine do 20 grama. Sredstva od prodaje doplatnih maraka koriste se za financiranje humanitarnih akcija, obilježavanje istorijskih i kulturnih događaja, projekte od javnog interesa, kao i za druge akcije od šireg društvenog značaja.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • MICHEL Europa Katalog 2001/2002 Band 2: Südeuropa, Schwanberg Verlag GmbH - München, Njemačka ISBN 3-87858-659-0

Časopisi[uredi | uredi izvor]

  • FILABERZA, Od 1995. godine u Beogradu izlazi oglasno-informativni list sa nazivom Berza filatelije a od 14 broja naziv mu je FILABERZA. Do danas je izašao 65 broj. Glavni i odgovorni urednik časopisa je Zoran R. Bošković. Zadnja dva broja tehnički je uredio Vladimir Milić. Broj ima od 20-24 strane A/4 formata i štampa se do 100 primeraka (fotokopija).
  • FILA HOBBY M&M, List za filateliju, numizmatiku i druge hobije. Izlazi od 1997. godine. Ima 24 crno-bele strane na kunstdruk papiru. Štampa se u tiražu od 200 primjeraka. Urednik i vlasnik je Miroslav Milanović. Postoji i elektronska verzija časopisa.
  • FILATELISTA , Časopis Saveza filatelista Srbije. Izlazi od 1948. godine. Do danas je izašlo 266 brojeva, a posljednji u decembru 2009. godine. Časopis je do danas uređivalo 13 urednika. Neujednačen broj strana, neredovno izlaženje ali svakako najbolji časopis na prostoru Srbije iz filatelije.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]