Filatelija u Ukrajini
Prve poštanske marke Ukrajine, izašle su u julu 1918. godine, povodom nezavisnosti države. Tiskano je 5 maraka, na kojima je simbolički predstavljen grb Ukrajine, lik ukrajinskog seljaka, glava Ceresa, te jedna marka sa cvijetnim vijencem. Nominalna vrijednost bila im je 10, 20, 30, 40 i 50 šahiva, stotog dijela ukrajinske hrivnje. Marke nisu bile nazubljene i kataloški su (po njemačkom katalogu Michel) numerisane sa brojevima 1-5. Marke u upotrebi prije tog perioda su bile ruske marke, ali su filatelistički vrijedne, samo sa datumom od dana proglašenja nezavisnosti 22. januara 1918. Kasnija nazubljena izdanja sa nazubljenjem 11½ na debljem kartonskom papiru su izdanja za filatelistička pisma i izdata su 1919. godine u tiražu od 40.000 kompleta. Nakon toga u Ukrajini se koriste uglavnom ruske marke od 1902-18, sa pečatom na kojem je grb Ukrajine, te se na osnovu oblika pečata može zaključiti iz kojeg su poštanskog okruga (Kijev, Harkiv, Jekaterinoslav, Poltava, Odesa ili Podolija). Tek u januaru 1919. izlazi nova nenazubljena ukrajinska marka sa nominalnom vrijednošću od 20 hrivni, sa natpisom Ukrajinska država. Marka je katalogizirana rednim brojem 66. Slijedeća serija je već sa nazivom Ukrajinska SSR i sastoji se od četiri marke sa vrijednošću 10+10, 20+20, 90+30 i 150+50 karbovaneca, povodom pomoći za gladne u Ukrajini. Serija je izdana u aprilu 1923, a nazubljeno izdanje 25. juna 1923. je na drugačijem papiru i sa drugim vodenim žigom. Nakon odvajanja od Sovjetskog saveza, prva marka izlazi 1992. godine i izdata je povodom stogodišnjice iseljavanja Ukrajinaca u Kanadu.
Zapadna Ukrajina[uredi | uredi izvor]
Nakon raspada Austro-ugarske 1918. godine, u zapadnom području Ukrajine, formirana je Zapadno-ukrajinska narodna nepublika, sa sjedištem u Lavovu. Prva serija poštanskih maraka izašla je 20. novembra 1918. godine. Na austrougarskim markama ručno je utisnut osmougaoni crni pečat sa imenom republike ćirilicom (ЗАХОДНО УКР НАРОДНА РЕПУБЛИКА). Tiskane su četiri marke sa nominalnom vrijednošću od 3, 5, 10 i 20 hellera. Marka od 20 hellera izašla je u dvije varijante sa različitim bojama. Tiraž je bio nizak i kretao se od 2.200 do 8.000 komada. Marke se vrijedile samo dva dana i poznate su sa pečatom gradova Ivano-Frankivsk, Hodoriva i Kolomija. Zbog kratkog trajanja, ove se marke katalogiziraju rimskim brojevima (I-IV).
Slijedeća serija, formalno prve marke Zapadne Ukrajine su izašle 12. decembra 1918., a korištene su austro-ugarske marke na kojima je na gornjem dijelu utiskano crnim slovima УКР Н. Р. Na markama je utisnuta i nova nominalna vrijednost, te se marke izašle sa 5 i 10 hellera. Uvođenjem nove valute hrivne, 18. marta 1919. godine izlazi serija sa 19 maraka i nominalnom vrijednošću od 3 šahiva do 10 hrivni. Tiraž ove serije bio je od 199 komada za marku od 10 hrivni, pa do 2.000 komada za marke od 3 i 5 šahiva. I dalje se koriste austrougarske marke sa pretiskom imena i nominalne vrijednosti.
Sa pretiskom su korištene i marke Austro-ugarske za područje Bosne i Hercegovine i to prvih 12 maraka, koje su izašle 5. maja 1919. godine u tiražu od 25 do 2.000 komada.
Ukupno je izdata 91 marka, a zadnja serija izlazi 9-12. maja 1919. godine. Nakon okupacije Zapadne Ukrajine od strane Poljske, marke prestaju vrijediti i na ovom se području koriste marke Poljske.
