Filip Lastrić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Filip Lastrić (rođen kao Martin Jakovović, 1700 – 19. april 1783), poznat i kao Philippus de Occhievia, bio je bosanski[1] i hrvatski crkveni historičar,[2] pisac i fratar franjevačke provincije Bosne Srebrene. Njegovi radovi su među prvima davali osvrt na geografiju i historiju Bosne i Hercegovine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Lastrić je rođen 1700. godine u zaseoku Lastre, dio sela Oćevija kod Vareša u bosanskom Sandžaku, Osmanlijskog carstva. Njegove mlađe sestre, Anđelija i Lucija, su živjele u Kraljevoj Sutjesci, a poznato je da je njegov brat tražio novčanu pomoć od već zaređenog Lastrića.[3]

Početno obrazovanje je stekao u Kraljevoj Sutjesci, a potom je studirao filozofiju i teologiju u Narniji u Italiji od 1712. do 1720. godine. Za svećenika je imenovan 1724. godine. Nakon toga je obavljao dužnost lektora filozofije u Požegi, gdje je na latinskom jeziku sastavio opsežan prikaz filozofije. Godine 1729. vraća se u Bosnu gdje je bio učitelj franjevačkih novaka u Kraljevoj Sutjesci, i također je obavljao dužnost kapelana. Pet godina poslije toga postavljen je za kustosa Bosne Srebrene, a nešto kasnije izabran je za provincijala.[4]

Radovi[uredi | uredi izvor]

Sačuvana djela Filipa Lastrića uključuju i filozofski priručnik (sačuvan u rukopisu) koji je nastao za vrijeme njegovog boravka u Požegi, četiri zbirke propovijedi, kao i pregled historije Bosne Srebrene. Epitome vetustatum Bosnensis provinciae (Pregled starina Bosanske provincije) je objavljen 1765. godine, uključuje prvi rad o bosanskoj geografiji i historiji.[5] Lastrić je pomagao i strancima u njihovim radovima o Bosni, kao što su venecijanski isusovci Daniele Farlati (Illyricum sacrum) i mađarski pijarist Elek Horányi.[5] Lastrić u svojim djelima svoj jezik imenuje kao "Slavo-bosanski" (Vidjeti naslovnicu djela: Od' Uzame, iz 1765. godine).[6] Lastrićevi drugi značajni radovi su:[7]

  • Testimonium bilabium (Dvojezično svjedočanstvo), 1755
  • Od uzame, 1765
  • Nediljnik dvostruk: govorenja za svaku nedilju, 1766
  • Svetnjak: govorenja za svetkovinu, 1766

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mandić, Dominik, (1978), Bosna i Hercegovina: Povjesno-kritička istraživanja, Volume 5, str. 576, Ziral
  2. ^ enciklopedija.hr (25. 11. 2022). "Lastrić, Filip". enciklopedija.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 25. 11. 2022.
  3. ^ Zirdum, Andrija (1982). Filip Lastrić-Oćevac, 1700–1783: prilog kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine (jezik: Serbo-Croatian). Kršćanska sadašnjost. str. 59.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  4. ^ "Fra Filip Lastrić (1700. - 1783.)". Bosna Srebrena. 20. 11. 2017. Pristupljeno 1. 4. 2022.
  5. ^ a b Gavran, Ignacije (12. 9. 2014). "Otac Provincije – Fra Filip Lastrić (1700.-1783.)" (jezik: Serbo-Croatian). Svjetlo riječi. Arhivirano s originala, 18. 6. 2015. Pristupljeno 2. 6. 2015.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  6. ^ Smajić, Ramiza, (2019), Migracijski tokovi, društveno-političke prilike u Bosanskom ejaletu (1683-1699), str. 169, Zagreb
  7. ^ "Lastrić, Filip" (jezik: Serbo-Croatian). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 19. 12. 2012. Pristupljeno 2. 6. 2015.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)