Filozofski fakultet u Zagrebu
| Filozofski fakultet u Zagrebu | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 19. oktobra 1874. |
| Vrsta | Javni fakultet |
| Krovna institucija | Univerzitet u Zagrebu |
| Rektor | Stjepan Lakušić |
| Dekan | Domagoj Tončinić |
| Studenti | 7.800+ |
| Dodiplomci | 3.000+ |
| Diplomci | 4.500+ |
| Lokacija | Ivana Lučića 3 |
| Prijašnja imena | Mudroslovni fakultet |
| Skraćeni naziv | Skraćeni naziv |
| Boje | Plava i bijela |
| Veb-sajt | ffzg.unizg.hr |
Filozofski fakultet u Zagrebu jedan je od fakulteta Univerziteta u Zagrebu.[1] Ujedno je najveća visokoškolska ustanova u Hrvatskoj u području humanističkih i društvenih nauka.
Historija
[uredi | uredi izvor]Univerzitet u Zagrebu službeno je osnovan 1874, kada je imao četiri fakulteta: Pravni, Teološki, Filozofski i Medicinski. Filozofski fakultet tada je nosio naziv Mudroslovni fakultet. U njegovom sastavu djelovale su katedre za filozofiju, historiju, hrvatsku historiju, slavensku filologiju i klasičnu filologiju za latinski i grčki jezik.[2]
Fakultet je istovremeno imao ulogu općeg fakulteta. Od 1876. na njemu su se izučavali geologija, botanika, fizika, matematika i hemija, od 1877. zoologija, od 1882. farmacija, a od 1883. geografija.
Tokom kraja 19. i početkom 20. stoljeća fakultet je proširivao područje humanističkih i društvenih disciplina. Godine 1893. osnovana je Katedra za pedagogiju, a iste godine započeo je studij arheologije. Katedra za germanistiku osnovana je 1895. Katedra za indogermanistiku osnovana je 1908, a 1962. preimenovana je u studij indologije. Seminar za romansku filologiju osnovan je 1920. Katedra za etnologiju osnovana je 1924/1927. Seminar za historiju umjetnosti osnovan je 1928, a Katedra za psihologiju 1929. Seminar za anglistiku osnovan je 1935.
Prirodne i druge naučne discipline postepeno su izdvajane iz sastava fakulteta. Godine 1928. osnovani su zasebni odsjeci za matematiku i farmaciju, a fakultet je tada dobio naziv Filozofski fakultet. Pojedine naučne discipline i odsjeci kasnije su izdvojeni u zasebne fakultete, u procesima koji su se odvijali 1942, 1946. i konačno 1963.
U drugoj polovini 20. stoljeća nastavljen je razvoj fakulteta i osnivanje novih studijskih i naučnih jedinica. Institut za fonetiku osnovan je 1954, Katedra za opću lingvistiku i komparativnu književnost 1956, a Katedra za sociologiju 1963. Studij švedskog jezika uveden je 1985, Institut za informacijske nauke osnovan je 1989, a studij hungarologije pokrenut je 1994. Tokom 2023. i 2024. uvena su tri nova diplomska studija: digitalna lingvistika,[3] klinička lingvistika i fonetika[4] i primijenjenu kognitivnu nauku.[5]
Studentske blokade
[uredi | uredi izvor]Godine 2009. fakultet je bio mjesto studentskih protesta u okviru šireg studentskog pokreta u Hrvatskoj, čiji je jedan od glavnih zahtjeva bilo uvođenje besplatnog visokog obrazovanja. Prva blokada nastave na fakultetu počela je 20. aprila 2009. i trajala do 24. maja iste godine, ukupno 34 dana.[6] Druga blokada započela je 23. novembra 2009. i trajala gotovo dvije sedmice.[7]
Organizacija i studijski programi
[uredi | uredi izvor]Filozofski fakultet organizuje jednopredmetne i dvopredmetne studije nastavničkog i nenastavničkog smjera koji se izvode u okviru 23 odsjeka i 108 katedra. Izuzev studija psihologije, koji je isključivo jednopredmetni, ostali studiji mogu se međusobno kombinovati.[8][9]
- Odsjek za anglistiku
- Katedra za skandinavistiku
- Odsjek za arheologiju
- Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
- Odsjek za filozofiju
- Odsjek za fonetiku
- Katedra za estetsku fonetiku i ortoepiju hrvatskoga književnog jezika
- Katedra za primijenjenu fonetiku
- Katedra za teorijsku fonetiku
- Odsjek za germanistiku
- Katedra za germanistiku
- Katedra za nederlandistiku
- Odsjek za informacijske i komunikacijske nauke
- Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
- Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
- Odsjek za klasičnu filologiju
- Odsjek za komparativnu književnost
- Odsjek za kroatistiku
- Odsjek za lingvistiku
- Odsjek za azijske studije
- Katedra za indologiju
- Katedra za japanologiju
- Katedra za sinologiju
- Odsjek za pedagogiju
- Odsjek za historiju
- Odsjek za historiju umjetnosti
- Odsjek za psihologiju
- Odsjek za romanistiku
- Odsjek za sociologiju
- Odsjek za talijanistiku
- Odsjek za hungarologiju, turkologiju i judaistiku
- Katedra za hungarologiju
- Katedra za turkologiju
- Katedra za judaistiku
- Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
- Samostalna katedra za kineziologiju
Studentska udruženja
[uredi | uredi izvor]Na Filozofskom fakultetu djeluje veći broj studentskih udruženja i klubova, od kojih je većina okupljena u Savez studentskih udruženja Filozofskog fakulteta (SSUFF).[10] Na fakultetu djeluje i studentski pjevački hor Concordia discors.[11]
Alumni
[uredi | uredi izvor]Udruženje bivših studenata Filozofskog fakulteta Alumni osnovano je 2013. s ciljem povezivanja bivših studenata međusobno, kao i njihovog povezivanja s Fakultetom i drugim domaćim i međunarodnim ustanovama.[12]
Zaposleni
[uredi | uredi izvor]Fakultet ima više od 700 zaposlenih, uključujući više od 500 članova akademskog osoblja, dok u izvođenju nastave učestvuje i više od 600 vanjskih saradnika angažovanih na nepuno radno vrijeme.[13]
Biblioteka
[uredi | uredi izvor]
Biblioteka Filozofskog fakulteta[14] preseljena je u novu zgradu otvorenu u martu 2009. Time je postala druga najveća biblioteka u Hrvatskoj, nakon obližnje Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Zagrebu. Bibliotečki sistem obuhvata 24 odjeljenja s više od 600.000 knjiga.
Zgrada biblioteke sastoji se od prizemlja, šest spratova i zatvorenog skladišta. Prizemlje je prvenstveno namijenjeno čitanju i radu, dok se na pet spratova nalaze knjige iz svih odsjeka fakulteta.
Biblioteka raspolaže sa 750 mjesta za rad i 250 računara dostupnih korisnicima. Knjige mogu posuđivati svi studenti i zaposlenici fakulteta, dok građani i drugi korisnici mogu koristiti knjige i drugu bibliotečku građu u prostorijama biblioteke. Za upravljanje bibliotečkom građom i uslugama koristi se bibliotečki softver Koha, s različitim korisničkim interfejsima prilagođenim pojedinim vrstama korisnika. Katalog je javno dostupan i omogućava pretraživanje prema naslovu, autoru, ISBN-u, predmetu, izdavaču i signaturi.[15]
Bibliotečki sistem je u velikoj mjeri informatizovan i obuhvata podršku za nabavku i obradu građe, posuđivanje korisnicima i izradu statističkih podataka.
Protesti 2016.
[uredi | uredi izvor]Tokom 2016. dio studenata i nastavnika izrazio je nezadovoljstvo radom tadašnjeg dekana Vlatka Previšića, posebno u vezi s organizacijom fakulteta i saradnjom s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Previšić je zagovarao uspostavljanje zajedničkih studijskih programa koji bi studentima omogućili kombiniranje studija teologije s drugim studijskim područjima.
Studenti Filozofskog fakulteta usprotivili su se tim planovima, navodeći da ne žele povezivanje fakulteta s vjerskom ustanovom. Tokom protesta na internetu su objavljivane, a na različitim mjestima unutar univerzitetskog kompleksa postavljane satirične i podrugljive slike usmjerene prema dekanu Previšiću. Previšić je kao odgovor angažovao lično osiguranje.[16]
U aprilu 2016. Plenum Filozofskog fakulteta zatražio je razrješenje Previšića, pozivajući se na izglasano nepovjerenje studenata i kršenja Etičkog kodeksa, Statuta i drugih pravnih akata.[17] U septembru je plenum ponovio zahtjev za njegovim razrješenjem, dok je pitanje njegovog ostanka na funkciji u međuvremenu postalo predmet postupanja rektora i Senata Univerziteta u Zagrebu.[18]
Senat Univerziteta u Zagrebu 3. oktobra 2016. potvrdio je odluku rektora Damira Borasa o suspenziji Vlatka Previšića, čime je on razriješen dužnosti dekana. Kao osnovni razlog navedena je njegova dob i prestanak radnog odnosa nakon završetka akademske 2015/2016. Senat je istovremeno za vršioca dužnosti dekana imenovao dotadašnjeg prodekana za organizaciju i razvoj, historičara Željka Holjevca.[19]
Istaknuti nastavnici i bivši studenti
[uredi | uredi izvor]- Rudolf Arapović (1937–2007), književnik i disident
- Nadežda Čačinovič (rođena 1947)
- Zlatko Crnković (1931–2013), prevodilac
- Vesna Girardi-Jurkić (1944–2012)
- Albert Goldstein (1943–2007), intelektualac, književnik, izdavač, pjesnik i prevodilac
- Kolinda Grabar-Kitarović (rođena 1968), četvrta predsjednica Hrvatske
- Mirela Holy (rođena 1971), političarka
- Vladimir Ivir (1934–2011), lingvista i prevodilac
- Tvrtko Jakovina (rođen 1972), historičar
- Hrvoje Klasić (rođen 1972), historičar
- Snježana Kordić (rođena 1964), lingvistica
- Julijana Matanović (rođena 1959)
- Predrag Matvejević (1932–2017), književnik i naučnik
- Ante Peterlić (1936–2007)
- Nenad Puhovski (rođen 1949)
- Žarko Puhovski (rođen 1946)
- Milorad Pupovac (rođen 1955), lingvista i političar
- Vesna Pusić (rođena 1953), sociologinja i političarka
- Nino Raspudić (rođen 1975)
- Zvonimir Richtmann (1901–1941), fizičar, filozof i publicist
- Milivoj Solar (rođen 1936)
- Juraj Stahuljak (1901–1975), kompozitor i orguljaš
- Tom Sunic (rođen 1953), univerzitetski profesor
- Dubravko Škiljan (1949–2007), lingvista
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ University of Zagreb. "Organizational Units". unizg.hr (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Sedlar, Jelena (24. 8. 2025). "Za ove popularne fakseve svi znaju, no biste li ih prepoznali po njihovim starim nazivima?". srednja.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (8. 9. 2023). "Novi međunarodni združeni diplomski studij Digitalna lingvistika". ffzg.unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Bratović Vela, Dominique; L. P.; Dnevnik / HRT (2. 4. 2024). "Za bakalare još jedan izbor pri odabiru fakulteta - kognitivni studij". magazin.hrt.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Kovačević, Duje (24. 4. 2023). "Profesor otkrio kako će izgledati novi studij koji izvode FER i Filozofski: Ovo su detalji". srednja.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Mihaljević, Jerko (2016-04-06). "Što je blokada Filozofskog fakulteta, kako je izgledala i hoće li se ponoviti?". Srednja.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2024-06-29.[mrtav link]
- ↑ Hina (5. 12. 2009). "'Privremeno prekidamo blokadu!'". tportal.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. "Odsjeci". ffzg.unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. "ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027. – Struktura". thetha.ffzg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. "Studentske udruge i klubovi". ffzg.unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Studentski zbor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Početna stranica". zbor.ffzg.unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (27. 5. 2024). "Alumni Filozofskog fakulteta u Zagrebu". ffzg.unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Informacijski sustav visokih učilišta. "Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Nastavnici". isvu.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Početna stranica". knjiznica.ffzg.unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Hina (11. 3. 2009). "Otvorena druga najveća knjižnica u Hrvatskoj". tportal.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Milekic, Sven (29. 9. 2016). "Croatian Students Vow to Escalate War With Dean". balkaninsight.com (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ A. Ž. (28. 4. 2016). "Plenum Filozofskog fakulteta zatražio razrjesenje dekana Previšića". tportal.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Al Jazeera Balkans (29. 9. 2016). "Zagreb: Dekan Filozofskog fakulteta mora u penziju". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 16. 8. 2026.
- ↑ Sveučilište u Zagrebu (3. 10. 2016). "Priopćenje s danas održane sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu" (PDF). unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 16. 8. 2026.