Idi na sadržaj

Fizičko zlostavljanje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dječak nasilno udara drugog dječaka po glavi

Fizičko zlostavljanje predstavlja namjerno agresivno ili nasilno ponašanje kojim jedna osoba drugoj nanosi tjelesnu povredu, traumu ili drugu fizičku patnju. Može obuhvatati različite oblike nasilja, uključujući udaranje, šutiranje, grizenje, gušenje, nanošenje opekotina, tresenje i premlaćivanje. U težim slučajevima fizičko zlostavljanje može dovesti do trajnih zdravstvenih posljedica, poput traumatske povrede mozga, pa čak i smrti.[1]

Djeca su najčešće žrtve fizičkog zlostavljanja, iako ono može biti usmjereno i prema odraslim osobama, posebno u kontekstu nasilja u porodici, partnerskog nasilja ili nasilja na radnom mjestu.[2]

U stručnoj i pravnoj literaturi fizičko zlostavljanje ponekad se dovodi u vezu s pojmovima fizičko nasilje i fizički napad, iako se ti izrazi ne smatraju potpuno istovjetnim jer imaju šire ili drugačije značenje u zavisnosti od konteksta.

Oblici

[uredi | uredi izvor]

Fizičko zlostavljanje manifestuje se kroz širok spektar postupaka, u rasponu od blažih oblika tjelesnog kažnjavanja do vitalno ugrožavajućih napada koji ostavljaju teške zdravstvene i psihološke posljedice.[3][4][5][6]

Primarna kategorija Specifični oblici i manifestacije Opis i patofiziološke karakteristike
1. Direktni fizički napadi bez upotrebe predmeta Šamaranje i udaranje otvorenom rukom Primjena fizičke sile koja u praksi najčešće započinje kao pokušaj disciplinske mjere ili tjelesnog kažnjavanja koje naknadno eskalira u fizičko zlostavljanje.
Udaranje šakama, nogama ili griženje Direktni napadi koji uključuju nanošenje udaraca šakom ili nogom. Uzrokuju teže povrede poput dubokih modrica i hematoma.
Guranje, povlačenje i bacanje Grubo mehaničko manipulisanje tijelom žrtve. U vezama mladih često se javlja u kombinaciji sa suptilnim oblicima kontrole, ljubomore i emocionalnog pritiska.
2. Napadi uz upotrebu predmeta ili oružja Udaranje predmetima Upotreba predmeta (poput kaiša, kuhača, kablova). Slučajevi koji su klasifikovani isključivo kao zlostavljanje, a ne disciplina, znatno češće uključuju ove predmete.
Gađanje predmetima Bacanje različitih predmeta prema žrtvi s namjerom nanošenja povreda. Karakteristično je za porodice s narušenom dinamikom gdje se bilježi istovremeno zlostavljanja partnera i djece.
3. Vitalno ugrožavajući postupci Gušenje i davljenje (strangulacija) Mehaničko blokiranje disajnih puteva ili stezanje vrata šakama i predmetima. Spada u teške oblike fizičke agresije koji neposredno ugrožavaju život.
Namjerno trovanje Prisilno, prikriveno ili neadekvatno davanje štetnih supstanci, toksina ili prekomjernih doza lijekova, što se u medicinskoj praksi klasifikuje kao ozbiljan oblik ugrožavanja zdravlja.
4. Termalne i hemijske povrede Opekotine Namjerno nanošenje termalnih oštećenja na koži, poput prislanjanja opušaka cigareta ili uranjanja dijelova tijela u vrelu vodu, što ostavlja specifične dijagnostičke obrasce.
Napad hemijskim supstancama Upotreba kaustičnih i korozivnih kiselina ili baza na tijelu žrtve, što uzrokuje teške hemijske opekotine, destrukciju tkiva i trajno unakaženje.
5. Specifični oblici zavisni od uzrasta Sindrom protresenog djeteta (Shaken Baby Syndrome) Nasilno tresenje dojenčadi uslijed kojeg, zbog nerazvijenih vratnih mišića, dolazi do unutrašnjih povreda mozga, subduralnih i retinalnih krvarenja, često bez vanjskih znakova traume na lobanji.

Uzroci

[uredi | uredi izvor]

Istraživanja pokazuju da fizičko zlostavljanje djece nastaje kao rezultat međusobnog djelovanja porodičnih, psiholoških i socijalnih faktora. Prema Mashu i Wolfeu, među najčešće faktore rizika ubrajaju se:[7]

  • mnogi roditelji koji zlostavljaju ili zanemaruju djecu tokom vlastitog odrastanja nisu imali pozitivne roditeljske uzore niti odgovarajuću socijalnu podršku;
  • povišen nivo stresa u porodičnom okruženju;
  • iskrivljeni obrasci kognitivne obrade informacija, zbog kojih roditelji pogrešno tumače ponašanje djeteta i reaguju neprimjereno;
  • nedovoljno razumijevanje razvojnih potreba i očekivanih faza psihičkog razvoja djeteta.

Posljedice

[uredi | uredi izvor]

Djeca koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju imaju povećan rizik od razvoja dugoročnih psiholoških, emocionalnih i socijalnih posljedica. U kasnijem životu češće ispoljavaju teškoće u međuljudskim odnosima i agresivno ponašanje, dok je kod adolescenata povećan rizik od razvoja poremećaja upotrebe psihoaktivnih supstanci. Osim toga, kod osoba koje su doživjele fizičko zlostavljanje češće se javljaju depresija, emocionalna patnja i suicidalne misli. Istraživanja pokazuju da djeca izložena fizičkom zlostavljanju mogu ispunjavati dijagnostičke kriterije za posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) prema priručniku DSM-IV-TR.[7] Procjenjuje se da približno jedna trećina djece koja su doživjela fizičko zlostavljanje u odrasloj dobi ispoljava nasilne obrasce ponašanja prema drugima.[8]

Pored neposrednih psiholoških i socijalnih posljedica, istraživanja ukazuju i na moguće dugoročne psihobiološke efekte fizičkog zlostavljanja. Novija saznanja sugerišu da iskustva zlostavljanja u djetinjstvu mogu utjecati na kasnije roditeljsko ponašanje, pri čemu se dio tih promjena dovodi u vezu s epigenetičkim mehanizmima koji utječu na regulaciju odgovora organizma na stres.[9]

Tretman

[uredi | uredi izvor]

Intervencije čija je efikasnost potvrđena istraživanjima uključuju kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT), intervencije putem video-feedbacka i dječije-roditeljsku psihodinamičku psihoterapiju. Ovi terapijski pristupi usmjereni su na smanjenje neprilagođenih obrazaca mišljenja i reagovanja, razvoj roditeljskih vještina, korekciju nerealnih očekivanja roditelja te jačanje empatije prema djetetu kroz bolje razumijevanje njegovih potreba i perspektive.[10][11][12]

Programi tretmana često uključuju i razvoj socijalnih vještina te obuku za uspješnije suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima, s ciljem smanjenja roditeljskog stresa, koji predstavlja jedan od prepoznatih faktora rizika za fizičko zlostavljanje. Iako su ove intervencije prvenstveno namijenjene djeci koja su bila izložena fizičkom zlostavljanju i njihovim roditeljima ili starateljima, pojedine metode mogu se primijeniti i u radu s odraslim osobama koje su fizički zlostavljale druge.[7]

Fizičko zlostavljanje kod životinja

[uredi | uredi izvor]

Fizičko zlostavljanje zabilježeno je i kod pojedinih životinjskih vrsta. Primjeri agresivnog ponašanja koje dovodi do povređivanja jedinki iste vrste opisani su i kod adelijskih pingvina na Antarktiku.[13]

Oblici

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ American Psychological Association (2026). "Abuse and violence". APA.org (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 6. 2026.
  2. ↑ Office on Women's Health (2025). "Effects of domestic violence on children". Womenshealth.gov (jezik: engleski). U.S. Department of Health and Human Services. Pristupljeno 28. 6. 2026.
  3. ↑ Jud, A. & Trocmé, N. (2008). "Physical Abuse and Physical Punishment in Canada" (PDF). Canadian Child Welfare Research Portal (jezik: engleski). Information Sheet 122E. Pristupljeno 28. 6. 2026.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ↑ Ajduković, M. & Ručević, S. (2009). "Nasilje u vezama mladih". Medicus (jezik: hrvatski). Pliva Hrvatska d.o.o. 18 (2): 217–225. Arhivirano s originala, 10. 11. 2023. Pristupljeno 28. 6. 2026.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ↑ Kożybska, M., Giezek, M., Zabielska, P., Masna, B., Ciechowicz, J., Paszkiewicz, M., Kotwas, A. & Karakiewicz, B. (2022). "Co-occurrence of adult abuse and child abuse: analysis of the phenomenon". Journal of Injury and Violence Research (jezik: engleski). 14 (1): 21–31. doi:10.5249/jivr.v14i1.1640. Pristupljeno 28. 6. 2026.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ↑ Pekarsky, Alicia R. (2021). Markić, Joško (ured.). "Pregled zlostavljanja djeteta". HeMED (jezik: hrvatski). Pristupljeno 28. 6. 2026.
  7. 1 2 3 Mash, Eric J.; Wolfe, David A. (2016). Abnormal Child Psychology (PDF) (jezik: engleski) (6th izd.). Cengage Learning. ISBN 978-1-305-10542-3. Pristupljeno 28. 6. 2026.
  8. ↑ Oliver, John E. (1993). "Intergenerational transmission of child abuse: rates, research, and clinical implications". The American Journal of Psychiatry (jezik: engleski). 150 (9): 1315–1324. doi:10.1176/ajp.150.9.1315. PMID 8352342. Pristupljeno 28. 6. 2026.
  9. ↑ Schechter, Daniel S.; Moser, Dominik A.; Paoloni-Giacobino, Ariane; Stenz, Ludwig; Gex-Fabry, Marianne; Aue, Tatjana; Adouan, Wafae; Cordero, María I.; Suardi, Francesca; Manini, Aurelia; Sancho Rossignol, Ana; Merminod, Gaëlle; Ansermet, Francois; Dayer, Alexandre G.; Rusconi Serpa, Sandra (2015). "Methylation of NR3C1 is related to maternal PTSD, parenting stress and maternal medial prefrontal cortical activity in response to child separation among mothers with histories of violence exposure". Frontiers in Psychology (jezik: engleski). 6: 690. doi:10.3389/fpsyg.2015.00690. PMC 4447998. PMID 26074844. Pristupljeno 28. 6. 2026.
  10. ↑ Kolko, David J. (1996). "Individual Cognitive Behavioral Treatment and Family Therapy for Physically Abused Children and their Offending Parents: A Comparison of Clinical Outcomes". Child Maltreatment (jezik: engleski). 1 (4): 322–342. doi:10.1177/1077559596001004004. Pristupljeno 28. 6. 2026.
  11. ↑ Schechter, Daniel S.; Myers, Michael M.; Brunelli, Susan A.; Coates, Susan W.; Zeanah Jr, Charles H.; Davies, Mark; Grienenberger, John F.; Marshall, Randall D.; McCaw, Jaime E.; Trabka, Kimberly A.; Liebowitz, Michael R. (2006). "Traumatized mothers can change their minds about their toddlers: Understanding how a novel use of videofeedback supports positive change of maternal attributions". Infant Mental Health Journal (jezik: engleski). 27 (5): 429–447. doi:10.1002/imhj.20101. PMC 2078524. PMID 18007960. Pristupljeno 28. 6. 2026.
  12. ↑ Lieberman, Alicia F. (2007). "Ghosts and angels: Intergenerational patterns in the transmission and treatment of the traumatic sequelae of domestic violence". Infant Mental Health Journal (jezik: engleski). 28 (4): 422–439. doi:10.1002/imhj.20145. PMID 28640404. Pristupljeno 28. 6. 2026.
  13. ↑ McKie, Robin (2012). "'Sexual depravity' of penguins that Antarctic scientist dared not reveal". The Guardian. Pristupljeno 28. 6. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Fizičko_zlostavljanje&oldid=3916826"