Fra Antun Knežević

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Antun Knežević
Example alt text
Fra Antun Knežević
Rođenje

9. januar 1834.

Varcar Vakuf, Osmanlijsko Carstvo
Smrt

22. septembar 1889.

Kotor Varoš, Austro-Ugarska

Fra Antun Knežević, (Varcar Vakuf, današnji Mrkonjić Grad, 9. januara 1834. - Kotor Varoš, 22. septembra 1889.), je bio bosanski fratar. Njegov otac Anto je došao iz Gornjeg Vakufa, a majka mu bila Agata Stipić Ivekić iz Varcar Vakufa. Otac mu je rano umro pa ga je odhranio stric njegova oca fra Grgo Knežević, koji je umro i pokopan u Ivanjskoj. Prva javna škola bila je u njegovoj rodnoj kući. Obučen u odijelo sv. Franje 26. aprila 1851. godine, mladu misu imao je 21. septembra 1856. godine. Studirao je u Fojnici, Rimu i Sijeni.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Fra Antun Knežević (nadimak Škobalj) bio je jedan od glavnih protagonista bošnjaštva i borbe protiv hrvatizacije i srbizacije bosanskih katolika i pravoslavaca. Njegova glavna ideja je da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Iako Fra Antun Knežević nije bio jedinstvena pojava u ovom smislu (ideje je preuzeo direktno od Fra Ivana Frane Jukića koji mu je bio učitelj, ali su i drugi prpadnici franjevačkog reda još od 17. stoljeća prihvatali ideju bošnjasštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. stoljeće), imao je svakako pored Ivana Franje Jukića najsnažniji uticaj i ostavio najdublji trag u bosanskohercegovačkoj historiji, po uvjerenju da katolici, pravoslavni i muslimani čine jedan narod, a Bosna i Hercegovina državu s dubokim historijskim korijenima. Bio je veliki borac protiv strane okupacije kako Turske tako i Austro-Ugarske. Bio je urednik četvrtog sveska časopisa Bosanski prijatelj.

Služio[uredi | uredi izvor]

Smrt[uredi | uredi izvor]

Umro je 22. septembra 1889. godine u Kotor Varošu završavajući pučku misu. Kosti su mu prenesene u Jajce 1955. Jajački ujaci prenijeli su kosti fra Antuna Kneževića u Novu crkvu Uznesenja BDM u Jajcu.

Pisana djela[uredi | uredi izvor]

  • "Rieč popa Gojka Miroševića svojem Bošnjakom i Hercegovcem"
  • "Rieč Hodže bosanskog Hadži Muje Mejovića"
  • "Mladić bosanski proviđen u svojoj učionici za prvu godinu"
  • "Rieč hodže Petrovačkog bratiji Turcima"
  • "Suze Bošnjaka nad grobnicom kralja svoga u Jajcu"
  • "Krvava knjiga"
  • "Opet o grobu bosanskom"
  • "Kratka povjest kralja bosanski"
  • "Pad Bosne"
  • "Carsko - turski namjesnici u Bosni i Hercegovini"
  • "Povjesnica novoimenovanog Franjevačkog samostana u Jajcu I-III"
  • "Varica"

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]