Fra Antun Knežević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Antun Knežević
Fra. Antun Knežević.png
Fra Antun Knežević
Rođenje (1834-01-09) 9. januar 1834.
Varcar Vakuf, Osmanlijsko Carstvo
Smrt 22. septembar 1889(1889-09-22) (55 god.)
Kotor Varoš, Austro-Ugarska

Fra Antun Knežević, (Varcar Vakuf, današnji Mrkonjić Grad, 9. januara 1834. - Kotor Varoš, 22. septembra 1889.), je bio bosanski fratar. Njegov otac Anto je došao iz Gornjeg Vakufa, a majka mu bila Agata Stipić Ivekić iz Varcar Vakufa. Otac mu je rano umro pa ga je odhranio stric njegova oca fra Grgo Knežević, koji je umro i pokopan u Ivanjskoj. Prva javna škola bila je u njegovoj rodnoj kući. Obučen u odijelo sv. Franje 26. aprila 1851. godine, mladu misu imao je 21. septembra 1856. godine. Studirao je u Fojnici, Rimu i Sijeni.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Fra Antun Knežević (nadimak Škobalj) bio je jedan od glavnih protagonista bošnjaštva i borbe protiv hrvatizacije i srbizacije bosanskih katolika i pravoslavaca. Njegova glavna ideja je da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Iako Fra Antun Knežević nije bio jedinstvena pojava u ovom smislu (ideje je preuzeo direktno od Fra Ivana Frane Jukića koji mu je bio učitelj, ali su i drugi prpadnici franjevačkog reda još od 17. stoljeća prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. stoljeće), imao je svakako pored Ivana Franje Jukića najsnažniji uticaj i ostavio najdublji trag u bosanskohercegovačkoj historiji, po uvjerenju da katolici, pravoslavni i muslimani čine jedan narod, a Bosna i Hercegovina državu s dubokim historijskim korijenima. Bio je veliki borac protiv strane okupacije kako Turske tako i Austro-Ugarske. Bio je urednik četvrtog sveska časopisa Bosanski prijatelj.

Služio[uredi | uredi izvor]

Smrt[uredi | uredi izvor]

Umro je 22. septembra 1889. godine u Kotor Varoši završavajući pučku misu. Kosti su mu prenesene u Jajce 1955. Jajački ujaci prenijeli su kosti fra Antuna Kneževića u Novu crkvu Uznesenja BDM u Jajcu.

Pisana djela[uredi | uredi izvor]

  • "Rieč popa Gojka Miroševića svojem Bošnjakom i Hercegovcem"
  • "Rieč Hodže bosanskog Hadži Muje Mejovića"
  • "Mladić bosanski proviđen u svojoj učionici za prvu godinu"
  • "Rieč hodže Petrovačkog bratiji Turcima"
  • "Suze Bošnjaka nad grobnicom kralja svoga u Jajcu"
  • "Krvava knjiga"
  • "Opet o grobu bosanskom"
  • "Kratka povjest kralja bosanski"
  • "Pad Bosne"
  • "Carsko - turski namjesnici u Bosni i Hercegovini"
  • "Povjesnica novoimenovanog Franjevačkog samostana u Jajcu I-III"
  • "Varica"

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]