Franjevački samostan u Fojnici

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Franjevački samostan

Franjevački samostan u Fojnici je crkva i samostan izgrađeni u Fojnici, Bosna i Hercegovina u 14. vijeku.

Franjevci su došli u Fojnicu iz Dubrovnika u 14. vijeku, sagradili crkvu Sv. Marije i samostan u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama. Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. U vrijeme velikog progona između 1521. i 1524. godine, porušeni su i samostan i crkva. Prema jednoj vijesti, dopuštenje za gradnju crkve zatraženo je 1527. godine. Krajem 16. vijeka 1594.-1598., sagrađena je nova crkva, kada je obnovljen i samostan. U velikom požaru 1664. zajedno su nestali i crkva i samostan. Novi samostan podignut je 1666.-1668., a crkva 1669. Krajem 18. vijeka, 1798. godine, obje zgrade su obnovljene. Ponovo su obnovljeni 1830. godine. Gradnja novog samostana započinje 1863., a završava 1865. godine.

Gradnja crkve započinje 1884., međutim ona se srušila prije svog završetka, zbog nesolidne gradnje. Nakon priprema 1886. godine započinje gradnja nove - današnje crkve, koja je završena 1888. godine. Samostan je 1913. obnovljen, a 1940. godine, jednim dijelom srušen i na njegovom mjestu izgrađen novi. U preostalom dijelu samostana iz 1863. godine bili su smješteni biblioteka i muzej. U julu 2000. zbog dotrajalosti je srušen i taj dio samostana iz 1863. godine, a na njegovom mjestu započela je izgradnja nove zgrade za biblioteku i muzej, koja je završena 2008. godine. Od 2009. do danas je završen stručni postav muzejskih eksponata u Muzeja (ovaj posao su odradili radnici Zemaljskog muzeja BiH). Kroz burnu historiju Samostana Duha Svetog od preko 650 godina, fratri su uspjeli sačuvati veliko kulturno-historijsko blago neprocjenjive vrijednosti za BiH.

Samostanski kompleks (zgrade samostana, muzeja, crkva, podzida i okolina), muzejska zbirka, arhiv i bibliotečki fond je Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]