Idi na sadržaj

Franjo Likar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Franjo Likar
Rođenje22. januar 1928
Varaždin, Kraljevina Jugoslavija
Smrt13. januar 2023
Klagenfurt, Austrija
ObrazovanjeSrednja škola primijenjenih umjetnosti, Sarajevo 1951.
Vrsta umjetnostislikarstvo, skulptura, grafika, instalacija, fotografija, film, pozorišna scenografija
Djela"Slika u plavom", "Plivačica", "Strah",
NagradeŠestoaprilska nagrada Grada Sarajeva

Franjo Likar bio je jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih pripadnika savremene umjetnosti i multimedijalni umjetnik koji se pored slikarstva bavio skulpturom, grafikom, pozorišnom scenografijom, filmom, fotografijom i instalacijom. Ovaj akademski slikar obilježio je stvaralačku likovnu klimu u Sarajevu u periodu između Drugog svjetskog rata i rata u Bosni i Hercegovini.

Biografija i karijera[uredi | uredi izvor]

Završio je Školu za primijenjene umjetnosti u Sarajevu 1951. godine i umjetničke zanate u Sarajevu.[1] Jedna od prepoznatljivih osobina stvaralaštva Franje Likara je raznožanrovsko modeliranje njegovog likovnog izraza, pri čemu je teško odrediti gdje prestaje slikarstvo ili umjeće grafike, a gdje otpočinje skulpturalnost. Dobitnik je nekoliko republičkih, gradskih i strukovnih nagrada za svoj rad, među kojima je i Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 1964. godine. Od 2008. godine bio je član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Radovi mu se nalaze u umjetničkim zbirkama širom svijeta, kao što su: Muzej moderne umjetnosti u Beču, Muzej savremene umjetnosti u Beogradu, Museum sztuki wspolezesnej u Warszavi, Museum of Modern Art u New Yorku, Moderna galerija u Ljubljani, Ars Aevi, Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Živio je i stvarao blizu četrdeset godina u Sarajevu, ali je prije početka rata u Bosni i Hercegovini živio na relaciji Klagenfurt (Austrija), Brela (Hrvatska) i Sarajevo.[2]

Drugi o Franji Likaru[uredi | uredi izvor]

Prema riječima direktora Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Straje Krsmanovića o umjetniku Franji Likaru, radi se o stvaratelju koji predstavlja jednu od najrelevantnijih pojava u likovnom životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Tokom 1960-ih i 1970-ih godina kada se on javio u likovnom životu, to je bio radikalni zaokret podcrtavajući Likarovu originalnost u mišljenju, likovnom jeziku i stvaralačkom izrazu uopće. Prema njegovim riječima, ovaj umjetnik je u to vrijeme "okrenuo sve naglavačke", te je dotadašnju likovnu umjetnost figuracije i socrealizma oplemenio originalnim, smjelim i svježim idejama i jednostavno, postavio temelje onome što se danas naziva savremena, konceptualna umjetnost.[3]

Kritičarka Paula Meckling u Freiburgu, povodom Likareve slikarske soareje napisala je: "U nastojanju Franje Likara da ostvari oblik i strukturu životnog, mi prepoznajemo snagu jednog nastojanja da se otkrije rezonanca ljudske pramelodije…"

Filmska redateljka Vesna Ljubić zapisala je u tekstu "Likar - krajnji cilj levitacija": Komponenta kojoj Likar pridaje isti značaj kao i samom crtežu jest tekst kao dio grafike. Uvijek je Likar upotrebljavao razne natpise, latinske, hebrejske, natpise iz novina, iz stripova, ali uvijek je to imalo dekorativnu funkciju, ili rješavanje kompozicije ili naprosto jedan muzički akcenat, nekad je tekst samostalan, po vrijednosti u razini, a ponekad iznad slike. Potpuno sam sigurna, kao što je i Likar siguran, da su Boticelliju anđeli pravili slike, da su i njemu, mada to nikada nije htio priznati, zasigurno, anđeli pisali ove tekstove… [4]

Djela[uredi | uredi izvor]

Slike[uredi | uredi izvor]

  • "Slika u plavom", ulje na platnu
  • "Plivačica", ulje na platnu, 1956.
  • "Strah", ulje na lesonitu, 1956.

Produkcijski dizajni za filmove[uredi | uredi izvor]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Franjo Likar". museums.eu. Pristupljeno 16. 5. 2023.
  2. ^ "Preminuo Franjo Likar, izvanredni bosanskohercegovački umjetnik". radiosarajevo.ba. Pristupljeno 16. 5. 2023.
  3. ^ "Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine - Otvorena samostalna izložba Franje Likara". vecernji.ba. Pristupljeno 16. 5. 2023.
  4. ^ "Susreti sa umjetnoću Franje Likara - Zapisi o čitanju likovne lingve Franje Likara". tacno.net. Pristupljeno 16. 5. 2023.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]