Idi na sadržaj

Friedrich Merz

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Friedrich Merz
Lični podaci
Rođenje (1955-11-11) 11. novembar 1955 (69 godina)
Brilon, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Zapadna Njemačka
Politička strankaKršćansko-demokratska unija
SupružnikCharlotte Gass (1981–sada)
Djeca3
Potpis

Joachim-Friedrich Martin Josef Merz (rođen 11. novembra 1955) jest njemački političar i čelnik Kršćansko-demokratske unije (CDU). U septembru 2024. postao je kandidat Unije za njemačkog kancelara uoči saveznih izbora 2025. godine. S obzirom da je CDU osvojio najviše mjesta na saveznim izborima, predviđa se da će Merz postati sljedeći njemački kancelar.

Kao mladi političar 1970-ih i 1980-ih, bio je uporni pristalica antikomunizma, dominantne političke doktrine Zapadne Njemačke i temeljnog načela CDU-a. Merz se smatra predstavnikom tradicionalnog establišmenta, konzervativnog i pro-poslovnog krila CDU-a.[1] Dugo je jedan od najproameričkih političara u Njemačkoj, te je i nepokolebljivi pristalica Evropske unije i NATO-a, opisujući sebe kao "istinski uvjerenog Evropljanina, i uvjerenog "transatlantičara".[2] Merz se zalaže za bližu uniju i "vojsku za Evropu".[3] Kritičan je prema administraciji Donalda Trumpa i uporedio je SAD predvođene Trumpom s Putinovom Rusijom i rekao da Evropa mora hitno ojačati svoju odbranu i potencijalno pronaći zamjenu za NATO.[4]

Rani život

[uredi | uredi izvor]

Merz je rođen u Brilonu, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Zapadna Njemačka 1955. godine. Pridružio se Savezu mladih CDU-a 1972. Nakon što je završio pravni fakultet 1985. godine, Merz je radio kao sudija i korporativni advokat prije nego što je ušao u politiku 1989. godine kada je izabran u Evropski parlament.

Karijera

[uredi | uredi izvor]

Nakon jednog mandata u Evropskom parlamentu, Merz je izabran u Bundestag, gdje se etablirao kao vodeći stručnjak za finansijsku politiku u CDU. Za predsjednika poslaničke grupe CDU/CSU izabran je 2000. godine, iste godine kada je Angela Merkel izabrana za predsjednicu CDU-a.[5][6]

Nakon saveznih izbora 2002. godine, Merkel je preuzela predsjedavanje parlamentarnom grupom za sebe, dok je Merz izabran za zamjenika lidera poslaničke grupe. U decembru 2004. podnio je ostavku na ovu funkciju, čime je odustao od višegodišnje borbe za vlast s Merkelovom,[6][7] te se postepeno povukao iz politike, fokusirajući se na svoju pravnu karijeru i potpuno napuštajući parlament 2009. godine, do povratka 2021. Godine 2004. postao je viši savjetnik u Mayer Brownu, gdje se fokusirao na spajanja i akvizicije, bankarstvo i finansije, te usklađenost. Bio je u odborima brojnih kompanija, uključujući BlackRock. Korporativni advokat i cijenjeni multimilioner, Merz je također licencirani privatni pilot i posjeduje dva aviona.[8][9]

Svoj povratak u politiku Merz je najavio 2018. Nakon dva neuspješna pokušaja, za lidera CDU-a izabran je u decembru 2021. godine, a dužnost je preuzeo u januaru 2022.[10] U septembru 2024. Merz je postao kandidat Unije za njemačkog kancelara za savezne izbore 2025. godine, nakon što su Hendrik Wüst (CDU) i Markus Söder (CSU) odlučili da se ne kandidiraju i nakon što su obojica izjavili svoju podršku Merzu.[11][12] Izlazne ankete objavljene nakon izbora 2025. pokazale su da je CDU osvojio najviše mandata u njemačkom parlamentu, iako sa svojim drugim najgorim rezultatom ikada, čime je Merzu osigurana funkcija njemačkog kancelara.[13]

Privatni život

[uredi | uredi izvor]

Friedrich Merz je oženjen sutkinjom Charlotte Merz. Ima troje djece i živi u Arnsbergu u regiji Sauerland.[14][15] Par je 2005. osnovao Friedrich und Charlotte Merz Stiftung, fondaciju koja podržava projekte u sektoru obrazovanja.[16] On je rimokatolik.[17]

Merz je 2018. odbio nagradu Ludwig Erhard, navodeći prigovore na objave predsjednika Fondacije Ludwig Erhard, Rolanda Tichyja, za kojeg neki smatraju da je pobornik ekstremne desnice.[18]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Escritt, Thomas (31. 10. 2018). "Conservative contenders vie to overturn Merkel's centrism". Reuters. Arhivirano s originala, 31. 10. 2018.
  2. ^ "Merz will CDU-Chef werden: 'Wir brauchen Aufbruch und Erneuerung, keinen Umsturz'" [Merz wants to become CDU leader: 'We need a new beginning and renewal, not a coup']. Die Welt (jezik: njemački). 31. 10. 2018. Arhivirano s originala, 1. 11. 2018.
  3. ^ "Time to wake up: We are deeply concerned about the future of Europe and Germany". Handelsblatt. Arhivirano s originala, 9. 12. 2018. Pristupljeno 8. 12. 2018.
  4. ^ "Germany's Merz vows 'independence' from Trump's America, warning NATO may soon be dead". Politico. Pristupljeno 24. 2. 2025.
  5. ^ Huggler, Justin (31. 10. 2018). "Merkel rival Friedrich Merz emerges as surprise early frontrunner to succeed chancellor". The Telegraph. Arhivirano s originala, 31. 10. 2018.
  6. ^ a b Neukirch, Ralf; Schult, Christoph (29. 6. 2003). "Der Männerbund" [The Men's Association]. Der Spiegel (jezik: njemački). ISSN 2195-1349. Arhivirano s originala, 2. 9. 2024. Pristupljeno 3. 12. 2024.
  7. ^ Weiland, Severin (8. 2. 2007). "Enthüllung: Wie Merkels und Merz' Feindschaft begann" [Revelations: How Merkel and Merz's enmity began]. Der Spiegel (jezik: njemački). ISSN 2195-1349. Arhivirano s originala, 28. 8. 2024. Pristupljeno 8. 11. 2024.
  8. ^ Sorge, Nils-Viktor (20. 5. 2014). "Ex-CDU-Star Friedrich Merz: Ganz unten" [Ex CDU star Friedrich Merz and the career setback]. manager-magazin.de (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 23. 5. 2014. Pristupljeno 12. 12. 2021.
  9. ^ "Hat Friedrich Merz wirklich zwei Flugzeuge?" [Does Friedrich Merz really have two planes?]. stern.de (jezik: njemački). 28. 11. 2018. Arhivirano s originala, 28. 11. 2018.
  10. ^ "CDU wählt Friedrich Merz zum neuen Chef" [CDU elects Friedrich Merz as new leader]. Salzburger Nachrichten (jezik: njemački). 21. 1. 2022. Arhivirano s originala, 22. 1. 2022. Pristupljeno 22. 1. 2022.
  11. ^ "'Ich habe ein Versprechen gegeben, dass sich 2021 nicht wiederholen wird'" ['I made a promise that 2021 will not be repeated']. Der Spiegel. 17. 9. 2024. Arhivirano s originala, 17. 9. 2024. Pristupljeno 17. 9. 2024.
  12. ^ Brodersen, Fanny; Gera, Vanessa (17. 9. 2024). "German opposition Christian Democrats tap leader Friedrich Merz as their candidate for chancellor". Associated Press. Arhivirano s originala, 17. 9. 2024. Pristupljeno 17. 9. 2024.
  13. ^ Briancon, Pierre (23. 2. 2025). "Merz's victory opens new era of German uncertainty". Reuters. Pristupljeno 23. 2. 2025.
  14. ^ "Gerichtsvorstellung: Das Amtsgericht Arnsberg stellt sich vor" [Court presentation: The Arnsberg District Court introduces itself]. Amtsgericht Arnsberg. Arhivirano s originala, 6. 11. 2020. Pristupljeno 7. 7. 2023.
  15. ^ Achim Gieseke (2. 7. 2016). "Mit großer Liebe zum Beruf" [With great love for the profession]. Westfalenpost. Arhivirano s originala, 6. 11. 2020. Pristupljeno 18. 11. 2018.
  16. ^ "Friedrich und Charlotte Merz Stiftung". Arhivirano s originala, 27. 5. 2024.
  17. ^ "So katholisch sind Kramp-Karrenbauer, Merz und Spahn" [This is how Catholic Kramp-Karrenbauer, Merz and Spahn are]. katholisch.de (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 1. 3. 2020. Pristupljeno 15. 11. 2021.
  18. ^ Plickert, Philip (16. 7. 2018). "Ärger für die Ludwig-Erhard-Stiftung" [Troubles for the Ludwig Erhard Foundation]. Frankfurter Allgemeine Zeitung. Arhivirano s originala, 18. 7. 2018.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Friedrich_Merz&oldid=3701515"