Genetičko inženjerstvo u Sjedinjenim Američkim Državama

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Genetičko inženjerstvo u SAD-u obilježeno je činjenicom da je ova država prvi i najveći svjetski uzgajivač komercijalnih usjeva koji su bili genetički modificirani, ali ne i bez domaće i međunarodne opozicije.

Monsanto, sa sjedištem u Creve Coeuru (Missouri) u Sjedinjenim Američkim Državama, vodeći je proizvođač genetički modificiranog sjemena, sa prodajom oko 90% ukupnog svjetskog GMO sjemena.[1]

Zakonodavstvo[uredi | uredi izvor]

Zakonske odredbe koje reguliraju proizvodnju i promet GMO, kao i onih koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od genetički modificiranih orgasnizama mogu se naći na citiranim linkovima. Ovaj račun kod kritičara je označen kao "Zakon o zaštiti Monsanta".[2][3][4])

Sudski sporovi[uredi | uredi izvor]

Fondacija za ekonomska kretanja protiv Hecklera (Foundation on Economic Trends v. Heckler)[uredi | uredi izvor]

Godine 1983. ekološke grupe i demonstranati odložile su testiranja na polju genetički modificianog ledenog minus soja P. syringae sa pravnim izazovima.[5][6][7]

Savez za biointegritet protiv Shalala (Alliance for Bio-Integrity v. Shalala)[uredi | uredi izvor]

U ovom slučaju, tužitelj je tvrdio kako je obavezno označavanje na temelju potražnje potrošača, i da GMO hrana treba proći iste zahtjeve testiranja kao I aditivi u hrani, jer su "materijalno promijenjeni" i imaju potencijalno nepoznate zdravstvene rizike. Također je tvrdio da u FDA nisu pratili Zakon o upravnom postupku (SAD), koji je formulirao i širenje svoje politike o GMO-a. Saveznai Okružni sud je odbacio sve te argumente i potvrdio odlučnost FDA (Američke agencije za hranu I lijekove) da se GMO priznaju kao sigurni I nije ni proizvoljnai ni hiroviti. Sud je izrazio poštovanja procesu djelovanja FDA o svim pitanjima, ostavljajući mogućnost da bi u budućnost tužitelji malo pravna sredstva da ospori politiku FDA o GMO-a.[8][9][10]

Diamond protiv Chakrabartyja (Diamond v. Chakrabarty)[uredi | uredi izvor]

Diamond protiv Chakrabartyja (447 U.S. 303) bio je slučaj na Vrhovni sudu Sjedinjenih Američkih Država, koji se (1980), bavio pitanjem da li genetički modificirani organizmi mogu biti patentirani.[11] Sud je smatrao da živi mikroorganizam kojeg je” napravio čovjek” može patentirati predmet za "proizvodnju" ili "sastav materije" u smislu Patenta Act 1952. Činjenica da su organizmi za koje se traži patentiranje živi i nemaju bar kod za patentiranje.

Prihodi[uredi | uredi izvor]

Opozicija[uredi | uredi izvor]

Brojne organizacije sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama protive se ili izražavaju zabrinutost zbog genetičkog inženjerstva, iz različitih razloga. Grupe kao što su Centar za sigurnost hrane, neprofitna grupa za zastupanje nauke (unije zabrinutih naučnika), Greenpeace i World Wildlife Fund su izrazili zabrinutost kod FDA, zbog nedostatka potrebe za dodatno testiranje GMO, nedostatka potrebnih označavanja i pretpostavke da se GMO-I "priznaju kao sigurni" (GRAS). Neke od tih grupa su doveli u pitanje da li je FDA preblizu kompanijama koje traže odobrenje za svoje proizvode.[8]

Zdravstveni problemi[uredi | uredi izvor]

Iako nije bilo zabilježen slučajeve štete za ljudsko zdravlje zbog konzumiranja genetički modificirane hrane, postoji zabrinutost zbog njihovog utjecaja na zdravlje. Jedan od najvećih slučajeva u proizvodni prehrambenih proizvoda u historiji SAD-a, bio je podsjećanje na Taco Bell GMO recoll, gdje je kukuruza Bt nije odobren za ljudsku potrošnju, zbog svojih rizika kao alergena , su kontaminiranim prehrambenim proizvodima kao što su taco u Taco Bell, veliki snabdjevač sjemenom SAD-a. No, zdravstveni problemi su povezani sa Starlink kukuruzom[12] a naknadne evaluacije Bt osobina utvrđeno je da ne postoji sredinski rizik po ljudsko zdravlje.[13]

Regulacija[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Američke Države su najveći komercijalni uzgajivač genetički modificiranih usjeva u svijetu.[14] Regulacijskom politikom u Sjedinjenim Državama upravlja Koordinirani okvir za regulaciju biotehnologije.[15] Međutim, Sjedinjene Države nisu potpisnica dokumenta Cartagena protokol o biološkoj sigurnosti.[16] Odobrenje za puštanje u promet genetički modificiranih organizama procjenjuju USDA, FDA i EPA. USDA procjenjuje potencijal biljke da postane korov, FDA pregledava biljke koje mogu ući u/ili mijenjati zalihe hrane, EPA regulira proizvodnju i upotrebu genetički modificiranih biljaka sa svojstvima pesticida. Najrazvijenije genetički modificirane biljke su pregledani od strane najmanje dvije od ovih agencija, s mnogo predmeta za sve tri.[17] Konačno odobrenje i dalje može biti odbijeno odlukom pojedine pokrajine u svakoj od sjedinjenih država. U 2004. godini, Mendocino County, Kalifornija, postala je prva i jedina oblast koja je nametnula zabranu "propagacije, uzgoja, podizanje i uzgoja genetički modificiranih organizama", a mjera je donijeta sa 57%-tnom većinom.[18]

Odjel za poljoprivredu SAD-a[uredi | uredi izvor]

Biotehnološki regulacijski servis (Biotechnology Regulatory Services) program Inspekcije zdravlja životinja i biljaka (Animal and Plant Health Inspection Service: APHIS) , agencije unutar USDA bavi se zaštitom poljoprivrede i okoliša od mogućih štetočina po Zakonu o zaštiti bilja iz 2000. (dio Zakon o zaštiti od poljoprivrednim rizicima) i Nacionalne politike zaštite okoliša (NEPA).[17][19] Svaka transgena događaj se reguliran zasebno kao transgeno umetanje lokusa i varira čak i kada se koristi identični konstrukt DNK i domaćin genotipova . To može dovesti do različitih ekspresije gena uzoraka ili bi moglo uticati na funkciju drugih endogenih gena unutar domaćina. USDA je odgovorna za odobravanje poljskih proba GM biljaka, u obaviještavanju ili postupcima izdavanja dozvola.[17] Postupak obavještavanja je pojednostavljen za najjednostavnije ili većinu poznatih genetički modificiranih biljaka koje ispunjavaju šest kriterija:

  • nije štetni korov,
  • funkcija genetičkog materijala je poznata i
  • karakteriziranija,
  • stabilna integracija,
  • bez značajnog rizika od stvaranja novih virusa, te da
  • nije prisutna ni jedna patogena sekvenca za životinjae ili čovjeka.[20] Većina polja je odobrena već u postupku prijavljivanja.[17] Postupak dobijanja dozvola je puno razrađeniji i obavezan je za sve genetički modificirane organizme ili bilo koji farmaceutski biljni industrijski proizvod.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Feature story -2008 (2008). "New movie damns Monsanto's deadly sins | Greenpeace International". Greenpeace.org. Arhivirano s originala, 13. 4. 2010. Pristupljeno 1. 2. 2012.
  2. ^ Godoy, M. (21. 3. 2013). "Did Congress Just Give GMOs A Free Pass In The Courts?". NPR. Pristupljeno 29. 5. 2013.
  3. ^ Boerma, L. (28. 3. 2013). "Critics slam Obama for "protecting" Monsanto". CBS News. Arhivirano s originala, 31. 5. 2013. Pristupljeno 29. 5. 2013.
  4. ^ "What's Next for the 'Monsanto Protection Act'?". Yahoo! News. 4. 4. 2013. Pristupljeno 29. 5. 2013.
  5. ^ Rebecca Bratspies (2007) Neka mišljenja o američkom pristupu regulacije genetički modificiranim organizmima objavio je Kansas Journal of Law and Public Policy 16:393 [1].
  6. ^ [2]
  7. ^ Foundation on Economic Trends v. Heckler, 756 F.2d 143 (D.C. Cir. 1985).
  8. ^ a b Emily Marden, Risk and Regulation: U.S. Regulatory Policy on Genetically Modified Food and Agriculture 44 B.C.L. Rev. 733 (2003).
  9. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 29. 9. 2016. Pristupljeno 28. 9. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. ^ Alliance for Bio-Integrity v Shalala, 116 F.Supp.2d 166 (D.D.C. 2000).
  11. ^ Supreme Court Decision on Justia
  12. ^ CDC, National Center for Environmental Health. Investigation of Human Health Effects Associated with Potential Exposure to Genetically Modified Corn: A Report to the U.S. Food and Drug Administration from the Centers for Disease Control and Prevention. Atlanta,GA:Centers for Disease Control and Prevention, 2001.
  13. ^ "StarLink Corn: What Happened". Ccr.ucdavis.edu. Arhivirano s originala, 1. 9. 2006. Pristupljeno 1. 2. 2012.
  14. ^ Clive James (2009). "ISAAA Brief 41-2009: Executive Summay: Global Status of Commercialized Biotech/GM Crops The first fourteen years, 1996 to 2009".
  15. ^ "United States Regulatory Agencies Unified Biotechnology Website". Arhivirano s originala, 17. 11. 2012. Pristupljeno 28. 9. 2016.
  16. ^ "Restrictions on Genetically Modified Organisms". The Law Library of Congress, Global Legal Research Center. mart 2014. Pristupljeno 25. 1. 2016.
  17. ^ a b c d McHughen A, Smyth S (2008). "US regulatory system for genetically modified [genetically modified organism (GMO), rDNA or transgenic] crop cultivars". Plant biotechnology journal. 6 (1): 2–12. doi:10.1111/j.1467-7652.2007.00300.x. PMID 17956539.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  18. ^ Walsh-Dilley, M. (2009). "Localizing control: Mendocino County and the ban on GMOs". Agriculture and Human Values. 26 (1–2): 95–105. doi:10.1007/s10460-008-9176-3.
  19. ^ Plant Protection Act (PDF), 20. 6. 2000
  20. ^ "User Guide: Notification" (PDF). USDA-APHIS Biotechnology Regulatory Services. 8. 4. 2010. Arhivirano s originala (PDF), 3. 4. 2011. Pristupljeno 28. 9. 2016.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Genetičko_inženjerstvo_u_Sjedinjenim_Američkim_Državama&oldid=3505002"