Georgia
| Georgia | |||
| Savezna država | |||
|
|||
| Službeni naziv: State of Georgia | |||
| Uzrečica: Wisdom, Justice, and Moderation | |||
| Nadimak: Peach State; Empire State of the South | |||
| Država | |||
|---|---|---|---|
| Graniči sa | |||
| Glavni grad | Atlanta | ||
| - Koordinate | 33°45′18″N 84°23′24″W / 33.75500°N 84.39000°W | ||
| Najviša tačka | |||
| - Položaj | Brasstown Bald | ||
| - Nadmorska visina | 1.458 m | ||
| Najniža tačka | |||
| - Položaj | obala Atlantskog okeana | ||
| - Nadmorska visina | 0 m | ||
| Dužina | 370 km | ||
| Širina | 480 km | ||
| Površina | 153.909 km2 | ||
| - Voda | 2,6% | ||
| Stanovništvo | 9.919.945 (procjena 2012) | ||
| Gustoća | 65,4 /km2 | ||
| Osnovan | 4. savezna država | ||
| Datum | 2. januar 1788. | ||
| Vlada | |||
| - Guverner | Nathan Deal | ||
| Vremenska zona | UTC-5/-4 | ||
| Poštanski broj | GA | ||
| ISO 3166-2 | US-GA | ||
| Veb-sajt: www.georgia.gov | |||
Georgia (engl. izgovor ˈdʒɔɹdʒə) je savezna država u jugoistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. Georgia je osnovana 1732. kao zadnja od Trinaest kolonija i bila je četvrta država u savezu koja je 2. januara 1788. ratificirala ustav SAD. 19. januara 1861. godine, Georgia je istupila iz saveza da bi u građanskom ratu bila jedna od 7 država konfederacije. Naziv je dobila po engleskom kralju Džordž II, dok joj je nadimak Peach State, tj. država breskvi.[1][2]
Najveći gradovi
[uredi | uredi izvor]| Gradovi sa više od 15.000 stanovnika (Stanje: 1. juli 2004) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Geografija
[uredi | uredi izvor]Džordžija se na jugu graniči sa Floridom; na istoku sa Atlantskim okeanom iJužnom Karolinom; na zapadu sa Alabamom i Floridom na krajnjem jugozapadu; na sjeveru sa Tennesseeijem i Sjevernom Karolinom. Sjeverni dio države nalazi se u planinama Blue Ridge, planinskom lancu unutar ogromnog planinskog sistema Apalači. Centralni pijemont se prostire u blagim, valovitim brežuljcima od podnožja do linije pada, gdje se rijeke spuštaju u uzvisini do obalne ravnice koja podrazumijeva južnu polovinu države. Najviša tačka u Džordžiji je Brasstown Bald, 1.458 m.n.v; a najniža tačka je nivo mora. Obalna ravnica ima mnogo bara i močvara, uključujući močvaru Okefenokee, drugu po veličini slatkovodnu močvaru u Sjedinjenim Državama. Ovo mjesto je dom 233 vrsta ptica, 49 vrsta sisara, 64 gmizavaca i 37 vodozemaca.[2]
Sa površinom od 153.909 km², Džordžija je 24. po površini od 50 američkih država. Ujedno je i najveća država istočno od rijeke Mississippi u smislu kopnene površine, iako je četvrta po veličini (nakon Michigana, Floride i Wisconsina) u ukupnoj površini, što uključuje vodena prostranstva koja se smatraju državnom teritorijom.[3]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Indijanci.- Georgija je domovina uglavnom Indijancima jezične porodice Muskhogean, to su, viz.: Apalachicola, Chiaha, Guale, Hitchiti, Oconee, Okmulgee, Tamathli, Yamasee i Yuchi (porodica Uchean).[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Bartley, Numan V. (1990). The creation of modern Georgia (2 izd.). Athens: University of Georgia Press. ISBN 978-0-8203-1183-8.
- 1 2 "Georgia (U.S. state) - New World Encyclopedia". www.newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 12. 3. 2025.
- ↑ "Kenneth Coleman, editor. <italic>A History of Georgia</italic>. Athens: University of Georgia Press. 1977. Pp. xvi, 445. $12.50". The American Historical Review. 1978. doi:10.1086/ahr/83.5.1329. ISSN 1937-5239.
- ↑ Bonomi, Patricia U (10. 7. 2003). Under The Cope of Heaven. Oxford University PressNew York, NY. ISBN 978-0-19-516217-2.