Gladovići (Srebrenica)
Gladovići | |
|---|---|
(naselje) | |
  Gladovići | |
| Koordinate: 44°00′13″N 19°24′12″E / 44.0036°N 19.4033°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Srebrenica |
| Nadmorska visina | 500 – 750 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 108 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 56 |
| Matični broj | 223506[1] |
| Matični broj općine | 20567 |
Gladovići su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.
Opći podaci[uredi | uredi izvor]
Smješteni su u jugoistočnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od Srebrenice su udaljeni oko 23,7 kilometara i povezani su asfaltnim putem. Smješteni su u gornjem dijelu sliva vodotoka Rijeke koja se ulijeva u Perućačko jezero (oko 1 km uzvodno od brane). Leže na padini poluovalnog oblika koju tvore padine brda Zlatovo (992 m), Kaljina (920 m) i Trnić (966 m). Dijelovi naselja smješteni su na različitim nadmorskim visinama od 500 do 750 m. Naselje je razbijenog tipa i ima pet zaseoka: Borbašići, Čičci, Gladovići, Mehmedovići i Omerići. Površina katastarske općine iznosi 4,8 km2, od čega je 62% u privatnom vlasništvu. Četverogodišnju školu djeca iz Gladovića pohađala su u Beširevićima, a više razrede osnovne škole pohađali su u centralnoj OŠ Osatica. Vjerske obaveze su izvršavane u džamiji u Osatici, koju su srušili pripadnici VRS 1993.
Historija[uredi | uredi izvor]
Do jula 1995, ubijeno je 16 osoba iz Gladovića, uključujući i četiri žene, prosječne starosti 35,8 godina. Tokom Srebreničkog genocida, ubijene su 94 osobe iz Gladovića, uključujući tri žene prosječne starosti 86 godina i 11 maloljetnih osoba. Prosječna starost ubijenih muškaraca bila je 35,1 godinu.
U Gladoviće su se do kraja 2005. vratila 33 domaćinstva sa 82 člana, a obnovljeno je 35 kuća. Do 2009. na području Federacije BiH živjelo je preko 220 osoba iz Gladovića, od čega, prema ranijim podacima, u Tuzlanskom kantonu 87 osoba, u Kantonu Sarajevo 63 osobe i u Zeničko-dobojskom kantonu osam osoba.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Bošnjačko stanovništvo uglavnom čine potomci muhadžira protjeranih iz zapadne Srbije tokom 19. vijeka.
Na popisu 1879. Gladovići su imali 183 stanovnika (svi Bošnjaci), 1885. 207 (svi Bošnjaci), 1895. 235 (212 Bošnjaka i 23 Srbina), 1910. 232 (206 Bošnjaka i 26 Srba), 1921. 211 (189 Bošnjaka i 22 Srbina), 1948. 330, 1953. 350, a 1961. 339 (220 Bošnjaka, 60 Srba i 59 ostalih).
U periodu od 1879. do 1991. stanovništvo Gladovića poraslo je za 188,5%, a broj domaćinstava od 1895. do 1991. za 66%. Prosječna veličina domaćinstva povećala se sa 4,2 člana 1895. na 5,7 članova 1991. Broj kuća se od 1879. do 1991. povećao 3 puta. Većina aktivnog stanovništva bavila se djelatnostima sekundarnog sektora, uglavnom građevinarstvom (45 osoba) i industrijom i rudarstvom (14 osoba). Poljoprivredom se bavilo 56 osoba, 42,4% aktivnog stanovništva. Pismenost je 1953. iznosila 20,3%, a 1991. 85,5%. Osnovno obrazovanje završilo je 115 osoba (40 žena), srednje 21 (tri žene), više tri muškarca i visoko 6 osoba (dvije žene). Kod 10 osoba nije bila poznata stručna sprema.
| Sastav stanovništva – naselje Gladovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 108 (100,0%) | 528 (100,0%) | 463 (100,0%) | 355 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 108 (100,0%) | 526 (99,62%)1 | 463 (100,0%)1 | 351 (98,87%)1 | |||
| Ostali | – | 2 (0,379%) | – | 4 (1,127%) | |||
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 31. 12. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 97)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 31. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015.
