Globalna radijacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Globalna radijacija predstavlja zbir direktnog Sunčevog zračenja i difuzne radijacije. Intenzitet globalne radijacije izražava se formulom IG=I x sinh + i

Ig- intenzitet globalne radijacije
I- globalna radijacija
sinh- visina Sunca nad horizontom
i- difuzno zračenje

Globalna radijacija zavisi od visine Sunca nad horizontom, oblačnost, geografske širine, reljefa i ostalih klimatskih modifikatora. Najveće vrijednosti globalnog zračenja su u anticiklonalnim područjima tropskih širina . Uglavnom globalna radijacija u svom dnevnom hodu najveća je u odne kada je Sunce u zenitu. U našim umjerenim geografskim širinama od ukupne globalne radijacije oko 70% čini direktno Sunčevo zračenje , a oko 30% otpada na difuzno. Najveće vrijednosti tokom godine vezano za globalno zračenje imaju područja Sahare i Arabije (oko 220 kgcal/cm2min), područje Meksika i Arizone na sjevernoj Zemljinoj atmosferi dok područja bazena Amazona i Konga u ekvatorijalnom pojasu imaju daleko manje, odnosno primaju od 100 do 120 kgcal/cm2min, razlog je u povećanoj oblačnosti iznad ovih područja koja su tokom dana u popodnevnim časovima karakterisana zenitalnim pljuskovima, također srednje godišnje vrijednosti iznad prostranih vulkanskih područja nemaju visoke vrijednosti globalne radijacije, razlog je povećana vlažnost i oblačnost usljed intenzivnog isparavanja okeanskih površina. Općenito, uzevši vrijednosti globalnog zračenja su veće na kopnu nego na okeanskim površinama. Minimalne vrijednosti obilježavanja područja Arktika i Antarktika zato što tamo 6 mjeseci vlada polarna noć, tada je vrijednost globalne radijacije jednaka 0.