Gomolj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Gomolj ili krtola je zadebljao podzemni izdanak ograničenog rasta, koji na površini ima nekoliko pupoljaka, iz kojih se razvijaju novi izdanci. Kod nekih vrsta gomolj ima samo jedan pupoljak na vrhu. Tako se pomoću gomolja (krtole) proizvodi nova biljka.

Vrste gomolja[uredi | uredi izvor]

Postoji nekoliko vrsta gomolja. Stablovi gomolji nastaju intenzivnim primarnim ili sekundarnim debljanjem hipokotila (pavog stablovog gomolja), ili se razvijaju iz jedne ili više internodija izdanka. Najčešće funkcije gomolja su skladištenje rezervnih materija, preživljavanje nepovoljnih uslova sredine i razmnožavanje.
Pravi stablovi gomolji se razvijaju kod pojedinih jednogodišnjih (ciklama) i dvogodišnjih biljaka (rotkvica, cvekla). Gomolj koji nastaje od internodija stabla može se uočiti kod kelerabe.
Gomolj krompira nastaje na krajevima plagiotropnih podzemnih internodija (stolona, vriježa), a služi za skladištenje škroba i razmnožavanje.
Korijenski gomolji nastaju zadebljavanjem lateralnih korijenova i zadržavaju njihove anatomske karakteristike (prisustvo korijenske kape, nepostojanje lisnih zametaka).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]