Gornja Bosna

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tamno crvena približno označava područje Gornje Bosne

Gornja Bosna je prirodno omeđena historijska oblast u gornjem slivu rijeke Bosne, smještena u planinama, ali prometno otvorena u svim smjerovima. Proteže se od vrela rijeke Bosne i Vrandučkog klanca, te gornje Drine i Borove glave.[1] Gornja Bosna zauzima prostor područja Sarajeva (bez Pala), Ilijaša, Hadžića, Breze, Vareša, Kaknja, Visokog, Kiseljaka, Fojnice, Kreševa i Zenice i dijelove općine Busovača, Trnovo i Olovo. Sa zeničkim područjem obuhvaća dio gornjeg toka Lašve i njeno ušće u Bosnu. Čitavo područje je bogato šumom, rijekama i rječicama. [2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Ova oblast je imala značajna neolitska naselja Starčevačke, Kakanjske i Butmirske kulture kao što su Butmir, Obre i Okolište. Za vrijeme bronzanog doba na području ove geografske oblasti formirat će se Srednjobosanska kulturna grupa, koja se najviše povezuje sa Ilirskim plemenom Desidijata. Konačno, ova regija će imati veliki značaj za formiranje i širenje prvog Bosanskog politeta u ranom srednjem vijeku.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Žiga, Jusuf (2000). Savremeno bosansko društvo: hrestomatija. Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka. str. 70.
  • Mesihović, Salmedin (2007). Ilirike. Filozofski fakultet u Sarajevu. str. 12, 13.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Žiga 2000.
  2. ^ a b Mesihović 2007.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]