Idi na sadržaj

Gornja Neretva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gornja Neretva
Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006 m)
Drugo imeNera; Zelena ljepotica
Države Bosna i Hercegovina
Gradovi kroz koje protičeUlog, Glavatičevo, Konjic
PlovnostNe
Dužina90 km
IzvorGredelj (planine Lebršnik i Zelengora)
NV izvora1227 m
SlivJadranski
Prosječni protok34,5 m3/s
Lijeve pritokeJezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica, Konjička Bijela
Desne pritokeJezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica

Gornja Neretva jest gornji tok Neretve, uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i šumama, potocima i izvorima, tri velika lednička jezera u blizini rijeke i još više njih po Treskavici i Zelengori, u širem području, uključujući i floru i faunu. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva Bosne i Hercegovine, ali i Evrope.

Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.[1]

Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri hidroelektrane s velikim branama (višim od 15 m)[2] i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,[3] raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.[3][4]

Geografija i hidrografija

[uredi | uredi izvor]

Neretva je najveća kraška rijeka u Dinaridima u cijelom istočnom dijelu Jadranskog sliva. Duga je 230 km, od čega je 208 km u Bosni i Hercegovini, a 22 km u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.[1][5]

Tok

[uredi | uredi izvor]

Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju Zelengore i Lebršnika, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti krečnjački teren.

Voda Neretve u gornjem toku ima čistoću prve klase[6] i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s temperaturom koja se često spušta do 7-8 °C čak i u ljetnim mjesecima.

Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m nadmorske visine do Konjica iznosi 90 km,[1] a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu Dunava, a okolno područje zahvata približno 1390 km2. Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je Jablaničko jezero, formirano izgradnjom brane u blizini Jablanice.

Druga dionica počinje od ušća Rame u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine Prenja, Čvrsnice i Čabulje. Odavde Neretva teče prema Jadranskom moru.

Izvor

[uredi | uredi izvor]

Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su Nacionalnog parka Sutjeska, najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i prašuma Perućica, ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom.

Naselja i doline

[uredi | uredi izvor]

Konjic je jedini grad u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su Ulog i Glavatičevo, s nizom manjih, kao što su Bjelimići, Obalj, Lukomir i druga.

Borač

[uredi | uredi izvor]

Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je dolina, široka do 1 km i duga 20 km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije rata u Bosni i Hercegovini dolina je bila naseljena većinom muslimanskim stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u Kalinoviku i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru etničkog čišćenja koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u Ulog, gdje ujedno počinje Uloška dolina.

Ulog i Uloška dolina

[uredi | uredi izvor]

Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, Lelijom, Crvnjem i Treskavicom. Osnovale su ga Osmanlije, na starom karavanskom putu od Mostara preko Nevesinja za Istanbul. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom Bošnjaci i nešto Hrvata, potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba.

Glavatičevo i Župa

[uredi | uredi izvor]
Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva

Glavatičevo je naselje 30 km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini (Župa Komska, Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. Pavao Anđelić u Spomenicima Konjica i okoline ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u.

Konjic
[uredi | uredi izvor]

Pritoke

[uredi | uredi izvor]

Jezernica (ili Tatinak), Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Jesenica, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica i Neretvica dotječu s desne strane, a Jezernica, Živašnica (ili Živanjski potok), Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica sa svojim vodopadom i Konjička Bijela s lijeve.

Rakitnica

[uredi | uredi izvor]

Rakitnica je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26 km, koji se proteže između Bjelašnice i Visočice jugoistočno od Sarajeva.[7]

Jezera

[uredi | uredi izvor]

Jablaničko jezero

[uredi | uredi izvor]

To je veliko vještačko jezero, odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje brane u blizini Jablanice. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju plivanje, vožnja čamcem i posebno ribolov. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba.

Prirodno naslijeđe i zaštita

[uredi | uredi izvor]

U gustoj mreži vodnih sistema Neretva zauzima važno mjesto[8][9] među rijekama Dinarida, s obzirom na raznolike ekosisteme i staništa, floru i faunu, kulturno-historijsko naslijeđe, ali i kao područje izuzetne prirodne ljepote i, što je najvažnije, sa čistom pitkom vodom.[4][10]

Slatkovodni resursi

[uredi | uredi izvor]

Jedan od najvrednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine jest bogatstvo slatke vode,[10] koje se sastoji od obilnih izvora i bistrih rijeka.[4][10] Od Drine na istoku do Une na zapadu i od Save na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, Bosna i Hercegovina pravi je evropski rezervoar slatke vode.[10] Smješten između svih ovih glavnih regionalnih rijeka, sliv Neretve sadrži najvažniji[10] dio pitke vode.[4][10]

Endemske i ugrožene riblje vrste

[uredi | uredi izvor]

Dinarske kraške vodne sisteme nastanjuje četvrtina od ukupno 546 vrsta riba u Evropi, a veliki je broj endemskih vrsta. Neretva i njene pritoke predstavljaju glavni sistem u istočnojadranskom slivu i najvažnije stanište ribljih vrsta u regiji. Prema Smithu i Darwallu (2006), Neretva, zajedno sa četiri druga područja na Sredozemlju, ima najveći broj ugroženih vrsta slatkovodnih riba.

Stepen endemizma u ovoj kraškoj ekoregiji viši je od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Brojne vrste koje su nastanjivale ovo područje žive u vrlo uskom i ograničenom arealu i ranjive su, pa ih je IUCN 2006. uvrstio na svoj Crveni spisak.

Gornju Neretvu nastanjuju tri autohtone, endemske i ugrožene vrste pastrmke.

Pastrmke

[uredi | uredi izvor]

Pastrmke iz sliva Neretve pokazuju znatne varijacije u morfologiji, ekologiji i ponašanju. U Neretvi ima mnogo drugih endemskih i krhkih oblika života koji su blizu izumiranja.

Među najugroženijima su tri endemske vrste neretvanske pastrmke: mehkousna (Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus Steind.),[11] neretvanski zubatak (poznat i kao zubara – Salmo dentex)[12] i glavatica (poznata i kao gonjavac – Salmo marmoratus Cuv.).[13]

Sve tri vrste ugrožene su uglavnom zbog uništavanja staništa ili izgradnje velikih brana (velike, više od 15–20 m; veće, preko 150–250 m),[2] a posebno zbog hibridizacije ili genetičke zagađenosti unesenim, stranim pastrmkama, ilegalnog ribolova te lošeg upravljanja vodama i ribarstvom, posebno u vidu unošenja invazivnih alohtonih vrsta.[14][15]

Problemi s branama

[uredi | uredi izvor]

Koristi koje donose brane često su imale visoku ekološku i društvenu cijenu,[16][17] jer brane uništavaju ekosisteme[18] i uzrokuju da ljudi izgube svoje domove i sredstva za život.

Neretva i dvije glavne pritoke već su iskorištene, sa četiri hidroelektrane s velikim branama[2] na Neretvi, hidroelektranom s velikom branom na pritoci Neretve Rami i dvije hidroelektrane s velikom branom[2] na Trebišnjici, koja se smatra dijelom sliva Neretve.

Također, vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine otkrila je planove za izgradnju još tri hidroelektrane s velikim branama (višim od 150 m)[2] uzvodno od postojećih elektrana, počevši s hidroelektranom Glavatičevo u istoimenom naselju, zatim još uzvodnije hidroelektrane Bjelimići i Ljubuča, u blizini istoimenih sela te još jedne blizu samog izvora Neretve u entitetu Republika Srpska od entitetske vlade. Tome se protive brojne ekološke i nevladine organizacije, i domaće[19] i međunarodne,[20][21][22] koje žele da kanjon, koji se smatra lijepim poput kanjona Tare u Bosni i Hercegovini i susjednoj Crnoj Gori, ostane netaknut i zaštićen.[4][23]

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema i plan za formiranje nacionalnog parka koji bi obuhvatio cijelu Gornju Neretvu, a unutar njega i spomenute tri hidroelektrane, što je nezapamćeno u historiji zaštite životne sredine. Najnovija ideja je da park bude podijeljen na dva dijela, gdje bi Neretva bila isključena iz oba i postala granica između parkova, tako da bi rijeka ostala na raspolaganju za izgradnju tri velike brane. Lokalna zajednica i građani iz cijele zemlje suprotstavljaju se tome, a posebno se snažno protive nevladine organizacije i druge institucije i organizacije zainteresovane za osnivanje NP Gornja Neretva prema stručnim i naučnim načelima, a ne prema potrebama elektroenergetskog lobija.[17][24][25]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 "Hidrografske karakteristike BiH". Federalni hidrometeorološki zavod. Arhivirano s originala, 23. 3. 2009. Pristupljeno 10. 3. 2009.
  2. 1 2 3 4 5 "Methodology and Technical Notes". IUCN. Arhivirano s originala, 4. 7. 2007. Pristupljeno 15. 7. 2009. A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters
  3. 1 2 "Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background" (jezik: engleski). Ramsarska konvencija. Pristupljeno 18. 3. 2009. (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)
  4. 1 2 3 4 5 "Living Neretva" (jezik: engleski). Svjetski fond za prirodu. Pristupljeno 18. 3. 2009.
  5. ↑ "Neretva River Sub-basin" (jezik: engleski). INWEB. Arhivirano s originala, 26. 2. 2009. Pristupljeno 19. 3. 2009.
  6. ↑ "Water Quality Protection Project – Environmental Assessment" (jezik: engleski). World Bank Group. Pristupljeno 18. 6. 2009.
  7. ↑ "BHTourism – Rakitnica". Arhivirano s originala, 6. 5. 2019. Pristupljeno 14. 7. 2009.
  8. ↑ "Geoheritage of the Balkan Peninsula" (PDF). The Geological Survey of Sweden (SGU). Pristupljeno 18. 3. 2009.[trajno mrtav link]
  9. ↑ "Database of researchers and research institutions in BiH – Project of identification and characterisation of autochthonous human, animal and plant resource of the Neretva – Resume". Database of researchers and research institutions in B&H. Arhivirano s originala, 6. 7. 2011. Pristupljeno 18. 3. 2009.
  10. 1 2 3 4 5 6 "UNDP H2O Knowledge Fair – Bosnia and Herzegovina". UNDP H2O Knowledge Fair. Arhivirano s originala, 21. 11. 2007. Pristupljeno 19. 3. 2009. There are about 30 water reservoirs in Bosnia and Herzegovina primarily on the Neretva and Trebisnjica basin...
  11. ↑ "Salmo obtusirostris" (jezik: engleski). Balkan Trout Restoration Group. Arhivirano s originala 14. 9. 2019. Pristupljeno 10. 3. 2009.CS1 održavanje: unfit URL (link)
  12. ↑ "Salmo dentex" (jezik: engleski). Balkan Trout Restoration Group. Arhivirano s originala 22. 6. 2009. Pristupljeno 10. 3. 2009.CS1 održavanje: unfit URL (link)
  13. ↑ "Salmo marmoratus" (jezik: engleski). Balkan Trout Restoration Group. Arhivirano s originala 14. 5. 2008. Pristupljeno 10. 3. 2009.CS1 održavanje: unfit URL (link)
  14. ↑ J. Freyhof; M. Kottelat (2008). "Salmo dentex" (jezik: engleski). 2008 Red List IUCN of Threatened Species. Pristupljeno 5. 8. 2007.
  15. ↑ M. Ford (2024). "Salmo marmoratus". IUCN Red List of Threatened Species (jezik: engleski). 2024. doi:10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T226403752A137328476.en. Pristupljeno 26. 1. 2025. Nepoznati parametar |article-number= zanemaren (pomoć)
  16. ↑ "Hydroelectric power's dirty secret revealed". New Scientist. Pristupljeno 18. 6. 2009.
  17. 1 2 "Our view of the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva"" (PDF). ZELENI-NERETVA Konjic. Arhivirano s originala (PDF), 9. 12. 2008. Pristupljeno 22. 6. 2009.
  18. ↑ "Environmental Impact of Dams". Arhivirano s originala, 31. 1. 2009. Pristupljeno 14. 7. 2009.
  19. ↑ "ZELENI-NERETVA Konjic". Arhivirano s originala, 22. 10. 2020. Pristupljeno 10. 3. 2009.
  20. ↑ "Water power: the upper Neretva River, Bosnia-Herzegovina". Svjetski fond za prirodu. Pristupljeno 10. 3. 2009.
  21. ↑ "Fondacija "Heinrich Böll"". Arhivirano s originala, 12. 1. 2010. Pristupljeno 24. 3. 2009.
  22. ↑ "REC – The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe". Pristupljeno 24. 3. 2009.
  23. ↑ "Declaration for the Protection of the Neretva River". ZELENI-NERETVA Konjic. Arhivirano s originala, 6. 7. 2011. Pristupljeno 22. 6. 2009.
  24. ↑ Silenced Rivers: The Ecology and Politics of Large Dams, by Patrick McCully, Zed Books, London, 1996.
  25. ↑ "Arguments Pro&Contra – Why Are We against the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva"". ZELENI-NERETVA Konjic. Arhivirano s originala, 17. 9. 2016. Pristupljeno 22. 6. 2009.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gornja_Neretva&oldid=3896857"