Gornje Podunavlje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gornje Podunavlje

Gornje podunavlje je močvarni kompleks i zaštićeno područje uz lijevu obalu rijeke Dunav, od 1367. do 1433. km. njegovog toka, na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Srbije. Čini prirodno jedinstvo s Ramsarskim lokalitetima Gemenc u Mađarskoj i Kopački rit u Hrvatskoj.[1] Područje je ostatak nekadašnjih prostranih plavnih predjela Podunavlja, a sada predstavlja složen mozaik vodenih i kopnenih ekosistema. Najveći dio pokriven je kompleksima ritskih plavnih šuma, rijetko očuvanih izvornih biotopia u Evropi.

Crveni (obični) jelenCervus elaphus
Orao bjelorepan Haliaeetus albicila

Lokalitet je i jedinstven mozaik vodenih, močvarnih i kopnenih ekosistema i važan centar ekosistema, vrsta i genetske raznolikosti. Dio ovog bogatstva ogleda se u prisustvu 55 vrsta riba, 11 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmizavaca, 230 vrsta ptica i 51 vrste sisara, kao i ogroman broj beskičmenjaka, i preko 60 vrsta dnevnih leptira. Ovo područje je stanište rijetkih biljnih vrsta kao što su zimski akonit Eranthis hyemalis, vodena ljubičica Hottonia palustris i kobilji rep Hippuris vulgaris, važno mjesto mrijesta i migratorni put riba, mjesto gniježđenja orla bjelorepana Haliaeetus albicila, crne rode Ciconia nigra, kao i stanište najveće populacije crvenog jelena Cervus elaphus u Srbiji.[2]

Zbog svojih izuzetnih prirodnih vrednosti Gornje Podunavlje je 1989 god. proglašeno za međunarodno značajno stanište ptica (IBA), 2005 god. proglašeno je značajnim područjem za biljke (IPA). Sastavni je deo potencijalnog Rezervata Biosfere „Bačko Podunavlje“ od 2017 god. i dio budućeg pentalateralnog Rezervata Biosfere „Mura-Drava-Dunav“. Od 2007 god ima status i vlažnog područja Ramsarske konvencije.[3]

Posebno bogate etničke i folklorne tradicije spajaju se na ovom području, koje je centar tradicionalnih festivala. Kao rezultat prilagođavanja velikoj rijeci i njenim ćudima nastali su karakteristični izvorni običaji, nošnje, jezik, riblovni alat, čamci i jela koji privlače goste i Gornje Podunavlje čine atraktivnom destinacijom za posetioce. Lov i privredni i sportski ribolov su dobro razvijeni, a u okviru lokaliteta se praktikuje kontrolirano šumarstvo. Efekti prethodnih radova na drenaži i navodnjavanju predstavljaju prijetnju, kao i eutrofikacija i invazivne strane vrste.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ramsarsko područje Gornje podunavlje ID 1737". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  2. ^ "Ramsarska područja u Srbiji". Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/. Arhivirano s originala, 29. 12. 2021. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  3. ^ "Ramsarska područja u Srbiji". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.