Grčka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Republika Grčka
Hellenska republika
Ελληνική Δημοκρατία Ellinikí Dimokratía
Zastava Grčke Grb Grčke
Zastava Grb
Himna"Ύμνος εις την Ελευθερίαν (Ímnos is tin Eleftherían)"
("Himna slobodi")
Položaj Grčke
Glavni grad Atina
Službeni jezik grčki
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Karolos Papoulias
 -  Premijer Lukas Papadimos
Nezavisnost od Osmanlijskog carstva 25. marta 1821
Površina
 -  Ukupno 131,990 (96.)
 -  Vode (%) 0.86
Stanovništvo
 -  Ukupno 11,170,957 (74.)
 -  Gustoća stanovništva 84/km2 
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona EET (UTC+2)
- ljeti EEST (UTC+3)
Internet domena .gr
Pozivni broj +30
Atina, glavni grad Grčke
Kreta, jedan od mnogobrojnih ostrva Grčke

Grčka (Hellenska republika) je država Evropske unije,koja se nalazi na Balkanskom polutoku. Izlazi na Egejsko, Jonsko i na Jadransko more. Nalazi se na 39° sjeverne geografske širine i 22° istočne geografske dužine. Kopnene granice su joj duge ukupno 1.288 km. Graniči se sa Albanijom u dužini od 282 km, Bugarskom 494 km, Turskom 206 km, Republikom Makedonijom 246 km. Obale su joj duge 13.676 km.

Historija[uredi | uredi izvor]

U Grčkoj se razvila jedna od prvih civilizacija. Najstariji stanovnici Grčke bili su Pelazgi ili Pelasti koje potiskuju Ahejci. Pelazgima se gubi svaki trag, ali bi oni prema nekim pretpostavkama mogli biti biblijski Filistejci a prema kojima je nastao naziv Palestina.

Ahejci su na tlu Grčke stvorili kritsko-mikensku civilizaciju nazvanu prema tadašnjim centrima (ostrvo Kreta u Sredozemnom moru i grad Mikena na Peloponezu).

U XIII vijeku p. n. e. sa sjevera Balkanskog poluostrva spuštaju se u Grčku tri srodna plemena: Dorci, Jonci i Eolci.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Grčka je podijeljena na 13 regija koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 51 manju administrativnu jednicu koje se nazivaju prefekture (grč. nomoi). Tih 13 periferija je:

  1. Atika
  2. Epirus
  3. Istočna Makedonija i Trakija
  4. Jonska ostrva
  5. Južni Egejski
  6. Kreta
  7. Peloponez
  8. Sjeverni Egejski
  9. Srednja Grčka
  10. Srednja Makedonija
  11. Tesalija
  12. Zapadna Grčka
  13. Zapadna Makedonija

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grčka se nalazi na jugu Balkanskog poluostrva. U Grčkoj živi oko 11 miliona stanovnika a površina je 132.000 km2. Glavni grad je Atina. Ostali veći gradovi su: Pirej, Solun, Larisa, Ber, Patras i Janjina. Obala je veoma razuđena, sa mnoštvom ostrva, poluostrva i zaliva. Njihova obala je po razuđenosti druga u Evropi. Neka od ostrva su: Mitilena, Hios, Kreta, Krf, Argostolion, Skiros, Andros i dr. Najveći dio države je pod planinama, najviši vrh je Olimp sa 2 911 metara nadmorske visine. Zemlja nije pogodna za razvoj poljoprivredne kulture osim u nekim dolinama uz rijeku.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Grčka je razvijena zemlja sa razvijenim ribolovom, industrijom, pa donekle i poljoprivredom. Grčka privreda nalazi se pod uticajem stranog kapitala, ali u posljednje vrijeme jača državni sektor, a samim tim i unutrašnja ulaganja.

Poljoprivreda je slabije razvijena zbog nedostatka pogodnog tla ali se sve više navodnjava tako da je svake godine sve veća proizvodnja. Glavne poljoprivredne kulture su: pšenica, kukuruz, ječam, riža, masline, agrumi i mandarine. Također se praktikuje i vinogradarstvo.
Rudarstvo, uslovljeno prirodnim bogatstvom ruda, se u posljednjem vijeku poprilično razvilo. Grčka je bogata rudama: boksit, mangan, nikl, cink, barit, sumpor, so, srebro i dr.
Industrija se razvila posljednih 30 godina. Razvijena je obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, hemijska, elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna industrija, brodogradnja, kožna i drvna industrija. Također postoji i nekoliko rafinerija nafte u Grčkoj. Krajem 2009. privreda Grčke se našla u najvećim problemima, od ponovne uspostave demokratije, 1974.

Dug Grčke
Rast BDP Grčke

Početkom 2010., otkriveno je da su vlade Grčke, jedna za drugom, dosljedno i promišljeno lažno izvještavale o službenoj državnoj statistici, da bi se zadržale u okviru pravila monetarne unije. To je omogućilo da vlade Grčke troše više od realno mogućeg, istovremeno krijući od nadzornika iz EU stvarni manjak. U maju 2010., države Eurozone odobravaju Grčkoj pomoć od 110 milijardi eura.


Administrativna podjela Grčke

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca.
Najdominantnija religija u Grčkoj je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve[1]. Grčka pravoslavna crkva je autokefalna.
Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik. Koristi se staro grčko pismo.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca. Najdominantnija religija u Grčkoj je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve[1]. Grčka pravoslavna crkva je autokefalna. Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik,a u nekim regijama i francuski i engleski. Koristi se staro grčko pismo.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Grčka
Wikicitat
Wikicitat: Grčka

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1] Ustav Grčke, član 1


Mapa Grčkih periferija Periferije Grčke Zastava Grčke
Atika | Epirus | Istočna Makedonija i Trakija | Jonska ostrva | Južni Egejski | Kreta | Peloponez | Sjeverni Egejski | Srednja Grčka | Srednja Makedonija | Tesalija | Zapadna Grčka | Zapadna Makedonija


Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Grčka koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: