Grad (Dobrinje, Visoko)
| Grad | |
|---|---|
| Opće informacije | |
| Status | ruševine |
| Arhitekturni stil | srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura |
| Lokacija | Dobrinje, Visoko, Bosna i Hercegovina |
| Tehnički detalji | |
| Materijal | kamen |
Grad je arheološki lokalitet i ostatak srednjovjekovne utvrde u naselju Dobrinje, na području grada Visoko u Bosni i Hercegovini. Smješten je na desnoj obali Bosne, sjeverozapadno od Visokog, i ubraja se među utvrđena mjesta koja su činila širi prostorni sistem srednjovjekovne visočke oblasti.[1][2] Lokalitet je u pregledima kulturno-historijskog naslijeđa označen kao utvrda I kategorije, ali na njemu nisu vršena sistematska arheološka istraživanja.[1]
Položaj
[uredi | uredi izvor]Grad se nalazi kod sela Dobrinje, sjeverozapadno od Visokog. U starijim pregledima spomeničke građe lokalitet se navodi kao Zavidovići, na desnoj obali Bosne, oko 7 km sjeverozapadno od Visokog, dok novija prostorno-historijska literatura utvrdu smješta oko 9 km sjeverozapadno od starog grada Visokog.[1] Položaj na rubu visočke doline vezuje ga za pravce koji su iz srednjovjekovnog Visokog vodili prema sjeverozapadnim krajevima Bosne.[3]
U prostornoj organizaciji srednjovjekovnog Visokog Grad kod Dobrinja navodi se zajedno s Gradinom u Kopačima, Čajangradom, Bedemom u Grajanima i Sebinjskim gradom.[2] Ti lokaliteti su u literaturi opisani kao manja utvrđena mjesta kružno raspoređena oko centralnog naselja Visoko, pri čemu su pojedinačno nadzirala pristupe dolini i puteve prema okolnim oblastima.
Historijski kontekst
[uredi | uredi izvor]Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od političkih, privrednih i sakralnih središta srednjovjekovne Bosne. Uz kraljevski grad Visoki, podgrađe Podvisoki, Mile, Moštre i Biskupiće, u njegovoj okolini razvila se mreža manjih utvrđenja i naselja koja su služila za nadzor prostora i puteva.[2][3]
Ruševine lokaliteta opisane su kao ostaci srednjovjekovnog grada na planinskom obronku. Prema podacima iz Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine, perimetralni zidovi, vjerovatno zemljano-kameni nasipi, upućuju na fortifikacijski karakter lokaliteta.[1]
U Dobrinju se bilježe i srednjovjekovne nekropole sa stećcima, među kojima se navodi lokalitet Dobrinjac uz put prema Buzićima.
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 Anđelić, Pavao (1988). "Grad, Dobrinje, Visoko". Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. 2. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. str. 18.
- 1 2 3 Anđelić, Pavao (1984). "Srednji vijek – doba stare bosanske države". Visoko i okolina kroz historiju 1. Visoko: Skupština Općine Visoko. str. 184–187, 189–192.
- 1 2 Mijočević, Goran (2020). "Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu – primjer Visokoga". Hercegovina. 6: 191–208. Pristupljeno 1. 5. 2026.