Gradina (Kopači, Visoko)
| Gradina | |
|---|---|
| Opće informacije | |
| Status | ruševine |
| Arhitekturni stil | srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura |
| Lokacija | Kopači, Visoko, Bosna i Hercegovina |
| Tehnički detalji | |
| Materijal | kamen |
Gradina je arheološki lokalitet i ostatak srednjovjekovne utvrde u naselju Kopači, na području grada Visoko u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na desnoj obali Bosne, istočno od starog visočkog središta, i u stručnoj literaturi se ubraja među utvrđene lokalitete koji su činili širi prostorni sistem srednjovjekovnog Visokog.[1][2] Lokalitet nije sistematski arheološki istražen, ali se u pregledima srednjovjekovne baštine visočkog kraja vodi kao utvrda I kategorije.[3]
Položaj
[uredi | uredi izvor]Gradina se nalazi u Kopačima, naselju u sastavu grada Visokog, u Zeničko-dobojskom kantonu. Lokalitet je smješten na desnoj obali rijeke Bosne, približno 2 km istočno od Visokog prema starijim pregledima spomeničke građe, odnosno oko 4 km istočno od starog grada Visokog.[3][2] Takav položaj vezao ga je za komunikacijski pravac koji je iz visočke doline vodio prema istočnim područjima i prostoru Vrhbosne.[2]
U srednjovjekovnom prostornom rasporedu visočkog kraja Gradina se navodi uz druge utvrđene lokalitete oko centralnog naselja Visoko, među kojima su Čajangrad, Bedem u Grajanima, Grad kod Dobrinja i Sebinjski grad.[1][2]
Historijski i arheološki kontekst
[uredi | uredi izvor]Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od bitnih područja srednjovjekovne Bosne, s gradom Visokim, podgrađem Podvisokim, Milima, Moštrima i drugim lokalitetima u neposrednoj okolini.[1] U takvom okruženju Gradina u Kopačima imala je ulogu jedne od manjih utvrda ili nadzornih tačaka na rubu centralnog prostora. Prema interpretaciji Mijočevića, put prema istočnim krajevima prolazio je kroz područje Gradine u Kopačima, čime se lokalitet može dovesti u vezu s kontrolom komunikacije između Visokog i Vrhbosne.[2]
Nisu vršena sistematska istraživanja i zbog toga nisu pouzdano utvrđeni oblik, tačna hronologija gradnje, unutrašnja organizacija ni faze korištenja. Njegovo datiranje i funkcija uglavnom se određuju prema položaju u mreži srednjovjekovnih utvrda visočkog kraja i prema poređenju s drugim, bolje poznatim lokalitetima u okolini.
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 Anđelić, Pavao (1984). "Srednji vijek – doba stare bosanske države". Visoko i okolina kroz historiju 1. Visoko: Skupština Općine Visoko. str. 184–187, 189–192, 302–303.
- 1 2 3 4 5 Mijočević, Goran (2020). "Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu". Hercegovina. 6: 191–208. Pristupljeno 1. 5. 2026.
- 1 2 Anđelić, Pavao (1988). "Gradina (Kopači, Visoko)". Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. 2. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.