Gradina (tvrđava)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gradina Grižane u Hrvatskoj

Gradina predstavlja fortificirani strateški plato, koji je služio kao tvrđava za odbranu (refugij) u sistemu koliko-toliko organizirane odbrane u slučaju razmirica s neposrednim susjedima i religijsko središte. Manje gradine služile su kao stražarska mjesta. Obilježile su dugo vremensko razdoblje: nastajale su na prijelazu iz bakrenog doba u brončano doba, najveći dio izgrađen je u željeznom dobu, a život u većini njih neprekidno je trajao i nakon rimskih osvajanja.

Etnička pripadnost brončanodobnih stanovnika gradina nije poznata (Indoeuropljani), dok tokom cijeloga željeznoga doba u gradinama žive Iliri.

Gradinu je činio masivni kameni bedem uz korištenje prirodne osobine zemljišta. Bedemi tvrđave građeni su jednostavnim tehnikama suhozida. Bili su to jednostruki zidovi od velikih kamenih blokova ili dvostruki od većih kamenih blokova s unutrašnjim prostorom ispunjenim sitnom građom i obično poslije pojačavani drvenom građom. Gradine su imale jedan ili više koncentričnih pojasova bedema, a njihova visina (6 do 8m) i širina (do 10 m) ovisila je o stepenu prirodne zaštite. Odbrana gradine bla je pojačana okomito usađenim kamenim pločama i šiljcima.

Uz bedeme, na strani, pa ponekad i do polja, nalazio se prostorno (površinski) dosta veći prostor koji je bio isključivo za stanovanje. Zbog nedostatka čvršće arhitekture ovaj dio je teže primjetan na prvi pogled, jedino mase keramičkih fragmenata u podnožju indiciraju da je u strani nekad bilo naselje. Treći dio izdiferencirane aglomeracije činila je nekropola. Stanovništva gradina bavilo se stočarstvom, (ovce i koze) i poljoprivredom, ali stanovništvo se i dalje bavilo lovom i skupljačkom privredom. Važno je bilo lončarstvo, a od kućnih radinosti obrada vune, životinjskih kostiju i rogova. Neka utvrđena naselja prerasla su u trgovačka, političko-upravna i vjerska središta.

Za rimske vladavine pojedine gradine bile su napuštene, dok su druge upotrebljavali starosjedioci ili su služile kao rimske vojne stanice. U srednjem vijeku, mnoge tvrđave nastale su na temeljima gradina.

Arheološko područje – Prapovijesna gradina, željeznodobne grobnice, rimsko naselje, nekropola i pokretno naslijeđe u Vašarovinama, Priluka, općina Livno, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alojz Benac, Arheološka problematika zapadne Bosne, Arheološko društvo BiH, Zbornik, knjiga I, Sarajevo 1983. –GRADINA U VIDOŠIMA
  • Blagoje Govedarica, Arheološka problematika zapadne Bosne, Arheološko društvo BiH, Zbornik, knjiga I, Sarajevo 1983. -Iz najstarije prošlosti Livanjskog polja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Prapovijesna gradina u Vašarovinama". kons.gov.ba. Pristupljeno 14. 7. 2016.