Gradine na Duvanjskom polju

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Gradine na Duvanjskom polju su skupina ilirskih građevinskih objekata, smještenih uglavnom na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima na obodu Duvanjskog polja. Zajedno sa Glamočkim i Livanjskim poljem, ovo je područje pripadalo plemenu Dalmati, sa jasnom granicom na sjevernim obroncima u Glamočkom polju. Južnu granicu je teže odrediti zbog selidbe Dalmata prema Jadranu.

Arheologija[uredi | uredi izvor]

Polja u jugozapadnoj Bosni istraživana su od 1973. godne. Na ova tri polja obavljena su iskopavanja na 17 gradina i ukupno je registrovano 107 gradino, od toga 34 na Duvanjskom polju.: Mala gradina Mokronoge, Velika gradina Mokronoge, Letke , Vedašić, Oplećani, Srđani, Mandina gradina, Reze, Ramići, Lončari, Lib, Omolje, Stražnica, Gradina pod Stražnicom, Velika gradina Petrovići, Mala gradina Petrovići, Gradina Mesihovina, Ćorića gradina, Anića gradina, Bukovica, Mala gradina Mrkodol, Velika gradina Mrkodol, Brišnik, Cebara, Kovači, Kuk, Veliki gradac Privala, Stipanjići, Sutulija, Podgaj, Veliki gradac, Vučipolje, Selimovića gradina, Gradac Vučipolje, Buhovo.

Tokom čitavog razvoja gradinskih naselja na prostoru jugozapadne Bosne, vodeću ulogu imale su gradine na Duvanjskom polju. Polje je stalno naseljeno sa prostora zapadne Hercegovine i srednje Dalmacije. Naseljavanje je počelo od bronzanog doba, i to isključivo na Duvanjsko polje, koje je dio istočnog jadranskog kulturnog kruga, odnosno Sredozemlja u širem smislu. Otada počinje razvoj Dalmata pa se Duvanjsko polje smatra kao klasično područje etnogeneze Dalmata. Antički natpisi nađeni u Mokronogama doveli su do zaključka da je najpoznatije dalmatsko naselje Delminijum, negdje na Duvanjskom polju. Smatra se da je Delminijum gradina na Libu.

Na prelasku bronzanog u željezno doba povećava se broj izgrađenih gradina jer dolazi do povećanja stanovništva dolaskom iz srednje Bosne. Arheološki materijal pokazuje sličnost sa materijalom iz gradina Varvara kod Rame i Pod kod Bugojna. Početkom IV vijeka p.n.e dolazi do pomjeranja Dalmata prema jadranskoj obali nakon čega će početi njihovi sukobi sa moćnom rimskom civilizacijom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Blagoje Govedarica, ANUBIH, Godišnjak 1982 -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI
  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
  • Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA