Greta Ferušić
Greta Ferušić Weinfeld (26. juni 1924 – 24. januar 2022) bila je bosanskohercegovačka profesorica arhitekture na Univerzitetu u Sarajevu, preživjela je Auschwitz i opsadu Sarajeva.[1]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Ferušić je rođena i odrasla u Novom Sadu, u jevrejskoj porodici.[2][3] Imala je 14 ili 15 godina kada su ona, njeni roditelji, dvije tetke i ujak, aprila 1944, poslani u Auschwitz. Kada je logor oslobodila Crvena armija 27. januara 1945, imala je 33 kilograma.[4] Bila je jedini član svoje porodice koji je preživio Holokaust .
Nakon holokausta
[uredi | uredi izvor]Nakon rata se vratila u Jugoslaviju i udala se za Seida Ferušića,[5] sekularnog Bošnjaka, te se 1952. preselila u njegovo rodno Sarajevo. Studirala je arhitekturu na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je postala prva žena koja je tamo diplomirala.[6] Kasnije je postala dekan tamošnjeg Arhitektonskog fakulteta i rukovodila raznim infrastrukturnim projektima u republici.
Opsada Sarajeva
[uredi | uredi izvor]Odbijajući da budu dislocirani kada je počela opsada Sarajeva u aprilu 1992, Greta i njen suprug sudjelovali su u sudbini svog grada,[7] ali su insistirali da njen sin, njegova žena i njihova djeca napuste grad[2] kada je poseban konvoj za evakuaciju Jevreja iz grada 15. novembra 1992. organizovao Američki jevrejski udruženi komitet za distribuciju. Bila je intervjuisana za bosankohercegovački TV-kanal Hayat TV 1994. za dokumentarac pod nazivom Od Auschwitza do Sarajeva.[8]
U februaru 2004. Ferušić je odlikovana poljskim Križem Auschwitza (poljski: Krzyż Oświęcimski),[9] poljskim odlikovanjem koje se dodjeljuje u čast preživjelih u nacističkim koncentracionim logorima. Bila je posljednja osoba koja je dobila ovu medalju.
Greta
[uredi | uredi izvor]Haris Pašović je 1997. producirao i režirao biografski film Greta o njoj.[10] Filmski producenti dobili su grant od fondacije Charles Stewart Mott kako bi ga transformirali iz video formata u profesionalni 35mm filmski format.[11] Film je prikazan na različitim filmskim festivalima, kao što su Avignon, New York, London, Amsterdam,[12] San Francisco, Rim, Stockholm, Sarajevo, Ljubljana i drugi.[13]
Smrt
[uredi | uredi izvor]Ferušić je preminula 24. januara 2022. u 97. godini[14]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Ferusic, Greta (15. 3. 1999). "Unafraid of War". Newsweek. Pristupljeno 23. 1. 2008.
- 1 2 Sarajevo: A Bosnian Kaleidoscope. Fran Markowitz.
- ↑ https://jfi.org/watch-online/jfi-on-demand/greta-ferusic
- ↑ Sobreviviente del Holocausto: 'Lo importante era no volverse loco' Lua error in Modul:Lang at line 1779: attempt to call method 'gsub' (a nil value).
- ↑ Greta Weinfeld Ferušić Arhivirano 6. 3. 2021. na Wayback Machine. Internacionalna inicijativa žena Bosne i Hercegovine. Lua error in Modul:Lang at line 1779: attempt to call method 'gsub' (a nil value).
- ↑ Greta Ferusic Error in Webarchive template: Empty url.. San Francisco Jewish Film Festival
- ↑ Traumascapes: The Power and Fate of Places Transformed by Tragedy. Maria M. Tumarkin.
- ↑ Datumi koji trebaju buditi razum. Al Jazeera
- ↑ Gitelman, Zvi. "American Jewish Yearbook 2004" (PDF). AJC. Pristupljeno 23. 1. 2008.
- ↑ "Greta Ferusic". Some Jewish Films and Videos. Jewfilm, Larry Mark. Pristupljeno 23. 1. 2008.
- ↑ "Documentary Film: "Greta Ferusic"". Arhivirano s originala, 22. 8. 2016. Pristupljeno 26. 1. 2022.
- ↑ Greta Error in Webarchive template: Empty url.. International Documentary Film Festival Amsterdam
- ↑ ARCHIVES 2015 / Haris Pašović Arhivirano 15. 8. 2016. na Wayback Machine. Avignon Film Festival
- ↑ "In memoriam / Preminula Greta Ferušić, posljednja Bosanka koja je preživjela Auschwitz". Radio Sarajevo. 25. 1. 2022. Pristupljeno 25. 1. 2022.