Grude
Grude | |
|---|---|
Općina i naselje | |
| Općina Grude | |
 Panorama Gruda | |
 Zastava  Grb | |
  Grude | |
| Koordinate: 43°22′22.2″N 17°24′44.5″E / 43.372833°N 17.412361°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zapadnohercegovački |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Ljubo Grizelj[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Grad | 220,8[2] km2 |
| Nadmorska visina | 270 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 17.865[2] |
| • Općina (gustoća) | Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "" /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.404[3] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88 340 |
| Pozivni broj | (+387) 39[2] |
| Matični broj | 120880 |
| Matični broj općine | 10405 |
| Veb-sajt | Općina Grude |
Grude je naselje i sjedište istoimene općine u Zapadnohercegovačkom kantonu, Bosna i Hercegovina, na granici sa Republikom Hrvatskom. Smjestio se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km2 općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hercegovine pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Geografija
Krajolik Gruda je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobija i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).
Historija
Predhistorijsko doba
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.
Rimsko doba
U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
Srednjovjekovna Bosna
Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
Osmansko doba
Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.
Austro-ugarsko doba
Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobija mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.
20. vijek
Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992, Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, čije se rukovodstvo danas nalazi u Den Haagu očekujući suđenje, za pokušaj secesije dijelova BiH i stvaranja Velike Hrvatske, pripajanjem teritorija BiH Republici Hrvatskoj, te optužbama po tačkama o etničkom čišćenju Bošnjaka na teritoriju pod kontrolom HVO-a i HV, kao i otvaranjem koncentracionih logora: Dretelj, Heliodrom, Gabela i drugih.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Grude
| Sastav stanovništva – općina Grude | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 17 308 (100,0%) | 16 358 (100,0%) | 17 767 (100,0%) | 19 203 (100,0%) | 18 972 (100,0%) | ||
| Hrvati | 17 216 (99,47%) | 16 210 (99,10%) | 17 608 (99,11%) | 19 111 (99,52%) | 18 850 (99,36%) | ||
| Ostali | 79 (0,456%) | 130 (0,795%) | 57 (0,321%) | 46 (0,240%) | 11 (0,058%) | ||
| Srbi | 10 (0,058%) | 9 (0,055%) | 35 (0,197%) | 32 (0,167%) | 74 (0,390%) | ||
| Bošnjaci | 3 (0,017%) | 4 (0,024%)1 | 4 (0,023%)1 | – | 9 (0,047%)1 | ||
| Jugoslaveni | – | 5 (0,031%) | 47 (0,265%) | 5 (0,026%) | 13 (0,069%) | ||
| Crnogorci | – | – | 6 (0,034%) | 6 (0,031%) | 10 (0,053%) | ||
| Slovenci | – | – | 4 (0,023%) | 2 (0,010%) | 1 (0,005%) | ||
| Mađari | – | – | 3 (0,017%) | 1 (0,005%) | – | ||
| Albanci | – | – | 2 (0,011%) | – | 1 (0,005%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,006%) | – | 3 (0,016%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Grude
| Sastav stanovništva – naselje Grude | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 4 404 (100,0%) | 3 598 (100,0%) | 3 378 (100,0%) | 2 847 (100,0%) | 2 488 (100,0%) | ||
| Hrvati | – | 3 567 (99,14%) | 3 344 (98,99%) | 2 818 (98,98%) | 2 477 (99,56%) | ||
| Ostali | – | 20 (0,556%) | 3 (0,089%) | 12 (0,421%) | – | ||
| Srbi | – | 6 (0,167%) | 8 (0,237%) | 16 (0,562%) | 5 (0,201%) | ||
| Bošnjaci | – | 4 (0,111%)1 | 1 (0,030%)1 | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 1 (0,028%) | 16 (0,474%) | 1 (0,035%) | – | ||
| Crnogorci | – | – | 3 (0,089%) | – | 4 (0,161%) | ||
| Albanci | – | – | 2 (0,059%) | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,030%) | – | – | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,080%) | ||
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Grude". izbori.ba. Pristupljeno 28. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c d "Općina Grude". nasbih.com. Pristupljeno 11. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c "Naselje Grude". nasbih.com. Pristupljeno 11. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 52)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Grude |
