Gruzija
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Gruzija საქართველო Sakartvelo |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Tavisupleba" |
||||||
| Položaj Gruzije
|
||||||
| Glavni grad | Tbilisi |
|||||
| Službeni jezik | gruzijski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Predsjednik | Salome Zurabishvili | ||||
| - | Predsjednik vlade | Mamuka Bakhtadze | ||||
| Nezavisnost | 9. april 1991 | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 69.700 km2 (121.) | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 4.661.473 (117.) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 64/km2 | ||||
| Valuta | gruzijski lari | |||||
| Vremenska zona | UTC +4 | |||||
| Internetska domena | .ge | |||||
| Pozivni broj | +995 | |||||
Gruzija (gruzijski: საქართველო) je država smještena na istočnoj obali Crnog mora, na jugu Kavkaza. Nalazi se na raskršću jugozapadne Azije i istočne Evrope. Graniči se sa Turskom i Armenijom na jugu, Azerbejdžanom na istoku i Rusijom na sjeveru, dok na zapadu izlazi na obale Crnog mora. Glavni i najveći grad je Tbilisi. Gruzija zauzima površinu od 69.700 km2, i ima oko 3,75 miliona stanovnika.
Tokom antike, na području Gruzije osnovano je nekoliko nezavisnih kraljevstava. Kraljevstva Kolhida i Iberija su u ranom 4. stoljeću primili kršćanstvo, a paganizam, zoroastrizam i mitraizam su počeli iščezavati. Jedinstvena Kraljevina Gruzija bila je na vrhuncu svoje političke i ekonomske moći za vrijeme vladavine kralja Davida IV i kraljice Tamar u 11. i 12. stoljeću. Nakon toga, stoljećima su ovim područjem dominirala razna velika carstva, uključujući i Safavide, Afsaride i Kadžare. Krajem 18. stoljeća, Kartli-Kakheti carstvo ušlo je u savez s Ruskim carstvom, a područje je pripojeno Rusiji 1801. Nakon kratkog perioda nezavisnosti nakon ruske revolucije 1917, Gruziju je okupirao SSSR 1921. i postaje dio Sovjetskog Saveza kao Gruzijska sovjetska socijalistička republika. Nakon nezavisnosti 1991, postkomunističku Gruziju zahvatili su građanski nemiri i ekonomska kriza tokom 1990-ih. To je trajalo do Revolucije ruža 2003, nakon čega je nova vlada uvela demokratske i ekonomske reforme.
Gruzija je danas članica Vijeća Evrope i GUAM-a. Sadrži dvije de facto nezavisne regije, Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su dobile ograničeno međunarodno priznanje nakon Rusko-gruzijskog rata 2008. Gruzija i veliki dio međunarodne zajednice smatraju ove regije dijelom teritorija suverene Gruzije pod ruskom vojnom okupacijom.
Sadržaj
Historija[uredi | uredi izvor]
Prahistorija[uredi | uredi izvor]
Područje današnje Gruzije je bilo naseljeno još od paleolita. Protogruzijska plemena su se pojavila u prvoj pisanoj historiji u 12. stoljeću p. n. e. Arheološki nalazi i drevni izvori otkrivaju elemente ranih političkih i državnih formacija koji karakterišu naprednom metalurgijom i zlatarskom tehnikom koja datira iz 7. stoljeća p. n. e.
Antika[uredi | uredi izvor]
Antički period je donio rast ranih gruzijskih država Diaokhi (13. stoljeće p. n. e), Kolhida (8. stoljeće p. n. e), Sper (7. stoljeće p. n. e) i Iberija (6. stoljeće p. n. e). U 4. stoljeću p. n. e, dolazi do ujedinjenja ovih manjih država u Kraljevinu Gruziju - rani primjer napredne državne organizacije sa jednim kraljem i aristokratskom hijerarhijom.
Vlada[uredi | uredi izvor]
Od ustava iz 1995. godine Gruzija je predsjednička republika s jednodomnim vrhovnim vijećem.
Političke podjele[uredi | uredi izvor]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Privreda[uredi | uredi izvor]
Privreda Gruzije je nakon raspada SSSR-a doživjela ogroman pad, a pokušaj privatizacije 1995. godine bio je neuspješan. Nakon opsežnih privrednih reformi i pomoći MMF-a gruzijska privreda pokazuje znakove oporavka, smanjena je inflacije te se otvaraju nova tržišta. Gruzijska privreda je vezana za turizam na Crnom moru, uzgoj agruma, čaja i grožđa, zatim eksploatacija mangana i bakra, te proizvodnja vina, hemikalija, tekstila i metala.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Gruzija ima 4.693.892 stanovnika koji najvećim dijelom žive u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 73,1% su Gruzijci, 8,1% Armenci, 6,3% Rusi, 5,7% Azeri, 3% Oseti, 1,8% Abhazi, 5% ostali. Prema religijskoj pripadnosti 65% su gruzijski pravoslavci, 11% muslimani, 10% ruski pravoslavci, 8% armenski pravoslavci, 6% ostali.
Kultura[uredi | uredi izvor]
- Boris Akunin, pisac
- Miheil Gelovani, glumac
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
| Commons ima datoteke na temu: Gruzija |