Idi na sadržaj

Guam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Guam
Guam
Zastava Guama Grb Guama
Zastava Grb
Položaj Guama na karti
Položaj Guama
Država Sjedinjene Američke Države SAD
Glavni grad Hagåtña
Službeni jezik engleski i čamoro
Upravni oblik Američka ostrvska teritorija
• Guverner
Eddie Calvo
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
541.3 km2
Stanovništvo
• Ukupno
178000 
Pozivni broj +1 671
Veb-sajt www.guam.gov

Guam (na chamorru: Guåhan) je ostrvo u zapadnom dijelu Tihom okeanu. Organizirana je kao ostrvska teritorija SAD-a. Domorodačko stanovništvo su Chamorri. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine država ima oko 178.000 stanovnika.[1]

Glavni grad je Hagåtña, (Agaña). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana).

Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Guamova historija kao kolonije je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od Magellanove posjete 1521., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između Filipina i Meksika. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim Sjevernim Marijanskim ostrvima, kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898. nakon bitke kod Guama u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u Marijanima i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i Saipan i Tinian). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema Filipinima.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski protektorat još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.

SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status "commonwealtha", određeni kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen "Organic Act of 1950", američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.

Guam je pretrpio katastrofalne štete 1997. nakon velikog tajfuna Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po Saffir-Simpsonovoj ljestvici.

Zastava i grb

[uredi | uredi izvor]
Zastava Guama
Grb Guama

Zastava Guama je usvojena 9. februara 1948. Zastava je tamno plave boje sa crvenim obodom. U sredini zastave se nalazi grb Guama. Grb ima oblik kamena za lov od plemena Chamorro. Na njemu je predstavljen Agana zaliv u kojem se nalazi "proa" (vrsta mikronezijskog plovila), i kokosovo drvo, poznato i kao "drvo života". U sredini grba je natpis "GUAM".

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "World Population Prospects – Table A.1". UN Department of Economic and Social Affairs. Pristupljeno 21. 7. 2009.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]