Gustoća brojeva
Gustoća brojeva (simbol: n ili ρN)>) je intenzivna veličina koja se koristi za opisivanje stepena koncentracije prebrojivih objekata (čestice, molekula, fononi, ćelije, galaksije, itd.) u fizičkom prostoru: trodimenzionalna volumetrijska gustina brojeva, dvodimenzionalna realna gustina brojeva ili jednodimenzionalna linearna gustina brojeva. Gustoća naseljenosti je primjer arealne gustoće brojeva. Termin brojna koncentracija (simbol: malo slovo n ili C, kako bi se izbjegla zabuna sa količina supstance označena sa veliko slovo N) se ponekad koristi u hemiji za istu količinu, posebno kada se poredi sa drugim koncentracijama.
Definicija
[uredi | uredi izvor]Brojna gustina volumena je broj određenih objekata po jedinici volumena:[1] gdje je N ukupan broj objekata u volumenu V.
Ovdje se pretpostavlja [2] da je N dovoljno veliko da zaokruživanje broja na najbliži cijeli broj ne unosi veliku slučajnu grešku, međutim, V je odabrano da bude dovoljno malo da rezultirajući n ne zavisi mnogo od veličine ili oblika volumena V zbog karakteristika velikih razmjera.
Gustoća broja površina je broj određenih objekata po jedinici površine, A: Slično tome, linearna gustoća brojeva je broj specificiranih objekata po jedinici dužine,L:
„Gustoća broja kolona“ je vrsta površinske gustoće, broj ili broj supstanci po jedinici površine, dobijen integracijom volumetrijske gustoće broja duž vertikalne putanje: Povezana je sa gustinom mase kolone, pri čemu je volumetrijska brojna gustina zamijenjena zapreminskom masenom gustinom.
Jedinice
[uredi | uredi izvor]U jedinicama SI, brojna gustina se mjeri u m−3, iako se često koristi cm−3. Međutim, ove jedinice nisu sasvim praktične kada se radi o atomima ili molekulima plinova, tečnosti ili čvrstih tvari na sobnoj temperaturi i atmosferskom pritisku, jer su rezultirajući brojevi izuzetno veliki (reda veličine 1020). Korištenjem brojčane gustoće idealnog plina pri 0 °C i 1 atm kao mjerila: n0 = 1 amg = 2,6867774 × 1025 m−3 se često uvodi kao jedinica brojčane gustoće, za bilo koju supstancu pri bilo kojim uvjetima (nije nužno ograničeno na idealni plin pri 0 °C i 1 atm).[3]
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Koristeći gustinu brojeva kao funkciju prostornih koordinata, ukupan broj objekata N u cijelom volumenu V može se izračunati kao gdje dV = dx dy dz je element zapremine. Ako svaki objekat posjeduje istu masu m0, ukupna masa m svih objekata u zapremini V može se izraziti kao Slični izrazi važe za električni naboj ili bilo koju drugu veliku količinu povezanu s brojivim objektima. Na primjer, zamjena m sa q (ukupno naboje) i m0 sa q0 (naboje svakog objekta) u gornjoj jednačini dovest će do ispravnog izraza za naboj.
Gustoć broja molekula otopljene tvari u rastvaraču ponekad se naziva koncentracija, iako se obično koncentracija izražava kao broj molova po jedinici volumena (i stoga se naziva molarna koncentracija).
Odnos prema drugim količinama
[uredi | uredi izvor]Molarna koncentracija
[uredi | uredi izvor]Za bilo koju supstancu, gustoća broja može se izraziti u terminima njene količine koncentracije c (u mol/m3) kao gdje Šablon:Nobreak je Avogadrova konstanta. Ovo i dalje važi ako se jedinica za prostornu dimenziju, metar, i u n i u c dosljedno zamjenjuje bilo kojom drugom jedinicom za prostornu dimenziju, npr. ako je n u cm−3 i c je u mol/cm3, ili ako je n u L−1 i c je u mol/L, itd.
Gustoća mase
[uredi | uredi izvor]Za atome ili molekule dobro definirane molarne mase M (u kg/mol), gustoća broja ponekad se može izraziti u terminima njihove gustoće mase ρm (u kg/m3) kao Treba imati na umu da je odnos M/NA masa jednog atoma ili molekule u kg.
Primjeri
[uredi | uredi izvor]Sljedeća tabela navodi uobičajene primjere gustoća brojeva pri 1 atm i 20 °C, osim ako nije drugačije navedeno.
| Materjial | Gustoća brojeva, n | Količina koncentracije, c | Gustina mase, ρm | Molarna masa, M | |
|---|---|---|---|---|---|
| (1027 m−3 = 1021 cm−3) | (amg) | (103 mol/m3 = mol/L) | (103 kg/m3 = g/cm3) | (10−3 kg/mol = g/mol) | |
| Idealni plin | 0,02504 | 0,932 | 0,04158 | 41,58 × 10−6 M | M |
| Suhi zrak | 0,02504 | 0,932 | 0,04158 | 1,2041 × 10−3 | 28,9644 |
| Voda | 33,3679 | 1.241,93 | 55,4086 | 0,99820 | 18,01524 |
| Dijamant | 176,2 | 6.556 | 292,5 | 3,513 | 12,01 |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book") (1997). Online corrected version: (2006–) "number concentration". doi:10.1351/goldbook.N04260
- ↑ Clayton T. Crowe; John D. Schwarzkopf; Martin Sommerfeld; Yutaka Tsuji (2011), Multiphase flows with droplets and particles: allelochemical interactions, CRC Press, str. 18, doi:10.1201/b11103, ISBN 9780429106392
- ↑ Joseph Kestin (1979), A Course in Thermodynamics, 2, Taylor & Francis, str. 230, ISBN 0-89116-641-6
- ↑ Za elementarne supstance koriste se atomske gustoće/koncentracije